U Njemačkoj je izbila žestoka rasprava oko mogućeg ponovnog stacioniranja američkih raketa dugog dometa, što je dogovoreno na nedavnom NATO summitu u Washingtonu.
Glasnogovornik oporbene Kršćansko-demokratske unije (CDU) za obrambena pitanja, Johann Wadephul, izjavio je kako je neprihvatljivo da se o ovom važnom pitanju ne raspravlja u Bundestagu. On nije protiv stacioniranja raketa, ali smatra da takve odluke trebaju imati širu političku podršku. “Tko ovakve važne odluke priopćava na konferencijama za tisak, taj se igra s povjerenjem parlamenta i javnosti”, rekao je Wadephul.
S njim se složio i bivši predsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i bivši ministar vanjskih poslova, Sigmar Gabriel, koji je kritizirao izostanak javne rasprave. “Meni ne smeta samo stacioniranje nego izostanak javne rasprave o tom pitanju. Jednostavno se donosi odluka”, rekao je Gabriel.
Po prvi put u 34 godine, Njemačka je priopćila da će ponovno biti stacionirane američke rakete dugog dometa, što je objavljeno na rubu NATO summita 10. srpnja u Washingtonu. Ministar obrane Boris Pistorius obrazložio je ovu odluku “ozbiljnim pomanjkanjem europskih kapaciteta” kao odgovor na ruske prijetnje stacioniranjem raketa Iskander u Kalinjingradu.
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova brzo je reagiralo na ruska upozorenja da će stacioniranje američkih raketa izazvati “protumjere”. “Da budemo jasni: ne damo se zastrašiti ovakvim izjavama”, stoji u priopćenju ministarstva.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je tijekom vikenda na smotri ratne mornarice u St. Petersburgu da će Rusija, ako SAD ostvari te planove, rasporediti rakete koje će imati Zapad u dometu.
Stacioniranju američkih raketa protive se krajnje desna i lijeva oporba u Njemačkoj, uključujući Alternativu za Njemačku (AfD) i novoosnovani Savez Sahra Wagenknecht. Te stranke uživaju veliku popularnost na istoku zemlje, području koje je nekada bilo u sastavu Istočne Njemačke.
wpDiscuz
