Tko i kada ju je izvjesio nepoznato je.
Veis-kulu je izgradio musliman, bosanski paša Sejdi Ahmet-paša 1659. god., kada je popravio gradske bedeme. Pa se postavljanje križarske zastave na kulu koju je izgradio musliman može shvatiti kao provokacija.
Nakon Drugog svjetskog rata kula gubi svoje prvo ime pod utjecajem srpskog nacionalnog romantizma i narodne pjesme pa je nazvana Vujadinova kula.
Od posljednjeg rata ovaj naziv je potpuno nestao. Baš kako su iz Livna u kojem su u širem području nekada činili gotovo 50% stanovništva, u dva rata Srbi potpuno nestali. “Sami su otišli”.
Kod ovdašnjeg stanovništva kula se najčešće naziva Velikom kulom, a Klanac-kula Malom kulom.
Kao povijesna cjelina Bistrički grad odnosno čitava cjelina Starog grada Livna stavljena je u srpnju 2004. pod zaštitu države i proglašena nacionalnim spomenikom. Navodi Wikipedia.