Novi saziv Europske komisije neće imati povjerenika za proširenje.
– Neće biti novog proširenja u idućih pet godina koliko traje mandat Europskog parlamenta i Europske komisije, ali će se nastaviti pregovori o članstvu – riječi su “utjehe” upućene zemljama koje pretendiraju na članstvo u EU-u, uključivo i Bosni i Hercegovini.
Sudeći prema izboru zemalja koje čekaju u redu, među kojima je i BiH, bijedna su očekivanja da će se, zalaganjem “novih” zemalja članica na čelu sa susjednom Hrvatskom proširenje naći visoko na agendi, dnevnom redu Europske komisije.
U Europskom parlamentu nikad glasniji nisu bili populisti koji se protive daljnjem proširenju, a euroskeptične stranke diljem Europe uzele su više glasova i mjesta u nego ikad. I vlade pojedinih zemalja članica, posebno onih “starih”, popunjene su ljudima koji dijele skepticizam prema proširenju koji vlada među njihovim građanima.
Prema posljednjim istraživanjima Eurobarometra, većina ili 52 posto građana EU-a je protiv daljnjeg proširenja koje, pak, podržava 37 posto Europljana. Najnegativniji stav ispitanici iz EU-a imaju prema daljnjem proširenju na Tursku, a potom na Kosovo, Albaniju, BiH te Srbiju. I ove brojke su neumoljive, posebno od početka financijske i ekonomske krize koja je “opustošila” tisuće radnih mjesta i kućne proračune diljem Europe.
“Sramota je da dolazi do ovakvog neuspjeha”, kazao je u veljači ove godine europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele koji je bez uspjeha posredovao u pregovorima čelnika sedam najutjecajnijih parlamentarnih stranaka u BiH o načinu provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”.
“Ovo nije bio moj, nego neuspjeh političara BiH”, ustvrdio je Fuele podsjećajući na cijeli niz “besanih noći” tijekom kojih se pregovaralo, a u tome su sudjelovali i predstavnici drugih institucija poput Vijeća Europe, ali i američke administracije.
“Ja sam zaključio svoj angažman na ovom pitanju”, kazao je Fuele istaknuvši kako je sada na institucijama BiH da preuzmu odgovornost.
Fuele, 52-godišnji češki diplomat bio je na funkciji povjerenika za proširenje od veljače 2010. godine. Spomenimo i to da je odluka ‘Sejdić-Finci’ donesena pred Božić 2009. godine. Ni nakon pet godina vodeći političari nisu postigli dogovor o njenoj provedbi, a koji je EU postavila kao preduvjetu za napredak Bosne i Hercegovine u europskim integracijama.
Prije izbora za Europski parlament koji bi uskoro trebao potvrditi novi saziv ove praktično “vlade Europske unije”, u novoj Komisiji koja broji 28 povjerenika neće sjediti osoba izričito odgovorna samo za proširenje, već će uz to “pokrivati” i druge “važnije” stvari, budući da se sljedeće proširenje ne očekuje za iduća dva mandata.
Planiran je pak povjerenik za “politiku susjedstva”, a u njegovoj nadležnosti će vjerojatno biti i politika proširenja. Ovu poziciju najvjerojatnije će preuzeti Austrijanac Johannes Hahn. Uz to, u internom dokumentu Europske komisije koji nije konačan i podložan je izmjenama, u Europskoj komisiji neće više biti ni jedinstvenog resora za unutarnje tržište EU-a i financijske usluge, a uvodi se i mjesto potpredsjednika Europske komisije za proračun i financijsku kontrolu.
Plan je to Jeana-Claudea Junckera, novoimenovanog predsjednika Europske komisije i bivšeg šefa eurozone koju je čupao iz financijske provalije, i u njemu se navode imena kandidata i njihovih budućih resora. Potvrđivanje imena se ne očekuje prije sljedećeg utorka.
Ovaj Luksemburžanin je tijekom kampanje za europske izbore jasno i glasno kazao kako “Europska unija mora napraviti stanku u procesu proširenja kako bi se utvrdilo ono što je učinjeno s dosadašnjih 28 članica Unije”.
bljesak.info
wpDiscuz