Šokantno ubojstvo policajca u Bosanskoj Krupi od strane maloljetnika iznova je ukazalo na problem radikalizacije putem društvenih mreža. Profil mladića koji je počinio ovaj čin prepun je natpisa na arapskom jeziku s vjerskim motivima, dok njegove vlastite slike nedostaju. Ova situacija otvara ključna pitanja o tome kako su društvene mreže postale prostor za prikriveni radikalizam i kako taj prostor omogućuje nesmetanu indoktrinaciju mladih.
Kroz društvene mreže, ekstremistički sadržaji brzo pronalaze put do najosjetljivijih članova društva. Maloljetnicima, često bez kritičkog razmišljanja ili životnog iskustva, nude se jednostavni odgovori kroz ekstremističke ideologije koje ih privlače i uvlače u krug nasilja i mržnje. U trenutku kada profili mladih sadrže izjave koje veličaju nasilje i govore o “istini u ime Allaha,” postavlja se pitanje odgovornosti platformi poput Instagrama. One često kasne s reakcijama ili jednostavno prebacuju odgovornost na korisnike.
Da bi se spriječila daljnja indoktrinacija mladih, potrebne su strože regulative i odgovornost ne samo roditelja, već i društvenih mreža koje moraju suzbijati sadržaj koji potiče radikalizam. Postojeći algoritmi, umjesto da pojačavaju vidljivost ekstremnih ideja, trebali bi postati alat za pravovremeno otkrivanje i prijavljivanje opasnog sadržaja. Osim toga, škole i zajednice trebaju raditi na preventivnim programima za zaštitu mladih i razvoj kritičkog razmišljanja, kako bi se minimizirali rizici koje predstavlja ovakav utjecaj s interneta.
Pojava ekstremističkog sadržaja na profilima poput ovog jasno pokazuje da virtualni svijet ima stvarne posljedice u stvarnom životu. Vrijeme je da se postave čvršće granice i osigura da društvene mreže budu prostor za povezivanje i podršku, a ne za radikalizaciju i nasilje.
wpDiscuz
