Nakon jučerašnje ostavke, barem dok se ne izabere nasljednik do jeseni, javnost u BiH i Hrvatskoj prvenstveno zanimaju moguće promjene u vanjskoj politici na ovim prostorima. Iako je vanjskopolitički utjecaj UK smanjen nakon Brexita, ipak pokušavaju ostati relevantni slanjem specijalnih izaslanika i fokusom na ovu regiju.
Za pojašnjenje se portal Dnevnik.ba obratio Brianu Gallagheru, uredniku portala Croatia Business Report.
Mogući nasljednik na mjestu Premijera
Postoji bezbroj mogućih nasljednika Borisa Johnsona. Rishi Sunak koji je podnio ostavku na mjesto kancelara izgleda kao jak protukandidat. Iz hrvatske perspektive, zastupnik Tom Tugendhat je zanimljiv jer je predsjednik vanjskopolitičkog odbora Sabora i imao je posla s Hrvatskom i BiH. Sljedećih nekoliko dana bit će ključni. U ovom trenutku sve što možemo učiniti je nagađati, tvrdi Gallagher.
Dodaje da ako Tom Tugendhat ne postane premijer, mogao bi završiti u vladi, možda kao ministar vanjskih poslova. Vjerojatno bi bio probošnjački orijentiran, ali vjerojatno ne bi puno mijenjao stvari. Prave bh. politike nema. Pogledi na BiH su probošnjački i vjerojatno će se nastaviti grubo usklađivati sa SAD-om i EU.
Novi kabinet i ministri, politika prema BiH i Hrvatima u njoj
Što se tiče rekonstrukcija kabineta i ministara, osoba koju treba promatrati je zastupnica Alicia Kearns, koja je predsjedavajuća Izbornog povjerenstva BiH u Parlamentu. Nažalost, čini se da ona jednostavno zauzima bošnjačku liniju. Nejasno je kakva bi ona stajališta mogla imati o pitanju preglasavanja Hrvata. Ona je već neko vrijeme vrlo kontra Johnsona, a novi premijer mogao bi je nagraditi i mjestom u vladi. Sumnjam da bi postala ministrica vanjskih poslova, ali bi možda mogla dobiti neko niže mjesto u vanjskim poslovima. To bi moglo značiti nevolje za Hrvate u BiH, a posljedično i za državu u cjelini. Nasuprot tome, ona može dobiti mjesto koje nije vanjskopolitička, što bi značilo da ne bi bila predsjednica odbora za BiH.
Odnosi UK i Republike Hrvatske
Što se tiče Hrvatske, ne bi trebalo biti problema, neki su zastupnici bili na odmoru u Hrvatskoj i tako dalje.
Dapače, i sam Boris Johnson ljetovao je u Hrvatskoj, uključujući i Brač, podsjeća Gallagher i dodaje:
To na stranu, Boris je bio kritiziran 2020. godine zbog primjedbi koje je dao o Bošnjacima u jednom starom članku, kada je napisao “nisu baš bili anđeli, ti Muslimani”
Pitanje će naravno biti politika Hrvatske prema BiH. Ako Kearns ipak dobije ulogu, možda će pokušati kritizirati Hrvatsku, ali kako je to članica NATO-a, pogotovo ona s antiruskim premijerom poput Plenkovića, možda će se suzdržati.
Što se tiče Ukrajine, ovo je bio nedvojbeni uspjeh Borisa Johnsona. Sumnjam da će tko god dođe sljedeći vjerojatno nastaviti ovu politiku iz tog razloga. Jedini način na koji bi se to moglo promijeniti bio bi da se novi premijer želi približiti EU-u, tj. mekši stav da se više prikloni Francuskoj i Njemačkoj. Međutim, mislim da će se ova politika nastaviti.
Što se tiče EU-a, Sjeverne Irske itd. Pretpostavljam da bi novi premijer želio riješiti te probleme i maknuti ih s puta – iako se može nagađati koliko bi to bilo lako.
Vraćajući se na BiH, najvažnije je shvatiti da je ta zemlja irelevantna u politici Ujedinjenog Kraljevstva. Bit će aktualno tek ako dođe do ozbiljne političke krize koja zanima medije. Glavna briga Ujedinjenog Kraljevstva je ruski utjecaj. Hrvati misle da UK sprema nestašluke, a Bošnjaci da su neki veliki saveznici – vjeruju da UK ima veliku strategiju u BiH. No, dokaza za to nema, a ne treba tražiti dalje od posjeta ministrice vanjskih poslova Liz Truss Sarajevu u svibnju – najviše se bavila Rusijom, a nije znala ni izgovoriti ime zemlje kako treba, što teško da pokazuje veliki interes.
Naravno, to bi se moglo promijeniti, kao što sam gore nagađao, na što se Hrvatska i Hrvati u BiH trebaju pripremiti s protuargumentima, savjetuje Gallagher./HMS/
wpDiscuz
