Mogu li nafta i zlato preobraziti BiH iz jedne od najsiromašnijih zemalja Europe u malo bogatiju? Ili su izjave bh. političara tek podgrijavanje nade, kod sve siromašnijih građana, u bolju budućnost.
Nedavnu izjavu Milorada Dodika o pronalasku nafte u Republici Srpskoj, zbog čega ovom entitetu neće trebati kredit MMF-a još nitko nije potvrdio, ali niti demantirao. Čak četiri dana Deutsche Welle je bezuspiješno čekao odgovor od resornog ministra u Vladi tog entiteta dr. Željka Kovačevića na pitanje je li točno da je u RS-u pronađena nafta. Jedna od službenica u entitetskom ministarstvu energetike, industrije i rudarstva novinaru DW-a kazala je, neslužbeno, da „ne očekuje od ministra da demantira predsjednika“, no kako, po svemu sudeći, ministar nije mogao ni potvrditi predsjednikovu tvrdnju, izjavu nije dočekao.
Bez činjenica
Politički analitičar Aleksandar Trifunović kaže kako Dodikovu izjavu treba posmatrati, ne kao nešto što je zasnovano na činjenicama, već kao nadu da će se dogoditi čudo koje će spasiti ekonomiju RS-a i BiH od potpunog sunovarata.
„Međutim, s tom nadom postoji jedan vrlo logičan problem, a to je da su ruske kompanije dobile koncesiju na istraživanje i eksploataciju nafte i sva nafta koja se eventualno nađe u narednih 100 godina pripast će tim kompanijama s jednim mizernim postotkom koji bi išao Republici Srpskoj. Tako da građani RS-a, ako se nafta i pronađe, od tog pronalaska neće osjetiti nikakvo blagostanje“, kaže Trifunović za Deutsche Welle.
Sve je u ruskim rukama
Vlada Republike Srpske je, podsjetimo, bez javnog natječaja Jadran-Naftagasu, koji je u vlasništvu ruskih kompanija Njeftegasinkora i Zarubrežnjefa, koji su opet, vlasnici naftnih industrija Srbije i RS-a, dala prošle godine, koncesiju na istraživanje i eksploataciju nafte u tom entitetu. Za istraživanje nafte Jadran-Naftagas dužan je platiti samo milijun i pol maraka, dok bi od eventualne eksploatcije „crnog zlata“, kao koncesijsku naknadu plaćao četiri posto od brutoprihoda ostvarenog prodajom nafte i plina, mada u drugim zemljama takva naknada iznosi između 20 i 30 posto. U Federaciji BiH, također, bez javnog natječaja posao istraživanja nafte dodijeljen je svjetski poznatoj kompaniji Shell.
Nafta otkrivena još prije Drugog svjetskog rata
Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli Sejfudin Vrabac kaže kako su u BiH nafta i zlato davno otkriveni. „Evidentno je da je na prostoru BiH nafta otkrivena još prije Drugog svjetskog rata. Ne samo otkrivena, već je i oko 800 tona nafte eksploatirano s prostoru tuzlanskog bazena i to je bila prva eksploatacija nafte na prostoru bivše Jugoslavije. S druge strane, pak, poznato je recimo i da je u rijeci Lašvi ispirano zlato, da je to zlatonosna rijeka“, kaže prof. Vrabac.
Karakteristika dosadašnjih istraživanja nafte je, dodaje, da su rađena na plićim razinama zemljine kore. Dubine su bile do dvije tisuće metara, a poznato je u svijetu da te bušotine idu i do 15.000 metara.
Najviše izgleda, po njegovim riječima da se pronađe nafta imaju sjeverna područja BiH i područje tuzlanskog bazena. No, napominje kako za sada ne postoje aktivne bušotine koje bi potvrdile pronazak nafte bilo gdje u BiH, pa ni u Republici Srpskoj.
Prof. Vrabac, kaže kako su potrebna ogromna ulaganja i dugogodišnja istraživanja kako bi se, otkrilo neko ležište nafte ili zlata.
„Kad se uradi prva bušotina kojom se pronađe nafta, to je tek početak, ponekad je potrebno i 10 godina da se „okonturi“ ležište i definiraju i kvalitativne i kvanitativne karakteristike tog ležišta. To su najrizičnija istraživanja, jer na terenu, koji može biti perspektivan za pronalazak nafte, možete uradite i 200 bušotina, a da ne nađete naftu“, kaže naš sugovornik.
Unatoč bombastičnim medijskim naslovima nade, koje podgrijavaju političari, da građane BiH uskoro, po pronalasku nafte i zlata, čeka blagostanje, nisu realne“, kaže sugovornik Deutsche Welle-a..
wpDiscuz