Iako je cilj jučerašnje rasprave u Media centru trebalo biti odgovor na pitanje šta čeka javni servis RTVBiH nakon 17. lipnja, do kada važi njegov signal, mnogo je nepoznanica ostalo na kraju
Da li će, u slučaju da ne dođe do zakonskog osiguranja uvjeta za nastavak rada tog servisa, njegov signal biti ugašen?
Helena Mandić, direktorica oblasti emitiranja u Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, odgovorila je: “Sve zavisi od toga kojom će dinamikom susjedne zemlje puštati svoje kapacitete u rad, koji bi onda eventualno preklapali domaći signal”.
Mandić je, inače, bila rezolutna: “Nikakvog produženja rokova neće biti.”
Grčka i Hrvatska
Hanka Vajzović, zamjenica predsjedavajućeg Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma PSBiH, opet smatra da je produženje roka nužno.
Na početku tribine, koja je počela u pet do 12, iako su mnogi rekli da je već, simbolično, 12.15, odgledan je dio filma o naprasnom gašenju ERT-a, državnog grčkog servisa, što se desilo za pet sati, ličnom odlukom premijera.
Publicista Boro Kontić je naglasio da to što ćemo vidjeti nema veze s onim u BiH.
“ERT je bio vrlo uspješan, vrlo bogat. Ali, jeste vezano za veliku priču o ugroženosti javnih servisa u Evropi uopće”, smatra Kontić, no, sve što se kasnije čulo i u raspravi pokazalo je da se Kontić, izgleda, samo šalio.
Prof. Vajzović je bila samo jedna od onih koja je ukazala na brojne nagomilane probleme, pa i u javnom RTV sistemu.
“Sve se nagomilalo, i digitalizacija i pitanje ubiranja pretplate, što kao posljedicu ima loš program objektivno, a tu je i nedostatak političke volje da se izgradi snažan neovisan servis građanima na usluzi”, istakla je Vajzović.
O nedostatku političke volje govorili su i ostali učesnici, pa i državni poslanik Šemsudin Mehmedović, naglasivši da je on uvijek spreman na konstruktivnu kritiku. Šteta što je vrlo brzo otišao, pa je nije čuo, posebno na račun njegove tvrdnje da se ovakvi skupovi organiziraju s unaprijed dogovorenim porukama.
Milan Trivić, direktor Radija BiH, naveo je primjer Hrvatske državne televizije, koja je uspješna i ima para, ali već uveliko ide u reforme, koje će rezultirati i gubitkom posla za 1.000 ljudi.
“No, ovdje, u BiH, uveliko se, po svim segmentima, pravi nacionalno društvo. Šta će onda javni RTV?! Politika kod nas traži javni servis kojim će upravljati”, smatra Trivić, napominjući da je javni RTV servis jedan od četiri osnovna stuba društva.
Belmin Karamehmedović s BHRT-a upozorio je na to da RS ima svoj digitalni sistem i uvjeren je da će 17. juna on biti pušten.
“Da vidimo ko će to spriječiti”, rekao je Karamehmedović, dok je prof. Enes Osmančević, ukazavši na opću nezainteresovanost spram javnih servisa, pa i u samim servisima, primijetio da politika mudro, strpljivo čeka da se oni sami od sebe ugase.
Nije jedini skrenuo pažnju i na to da su i javni servisi, po inerciji, okrenuti prema politici, a ne prema publici, no, njegov je stav da niko nema pravo ugasiti javni RTV servis.
“Ovdje se suočavamo s dva suprotna koncepta, jedan je integrativni, što je u osnovi medijskih funkcija, drugi je ovaj dezintegrativni, u osnovi isključivih politika”, smatra Osmančević.
Mehmed Agović, savjetnik ministra saobraćaja i komunikacija BiH, napomenuo je da i javni RTV sistemi moraju snositi krivicu za nečinjenje, za smanjeni prihod.
“Poslovanje je tamo pozitivno na osnovu reduciranog programa, a sada se više nema šta reducirati”, kazao je Agović.
A hrvatski kanal?
U raspravi, koja je ponekad izgledala kao da u njoj ne sudjeluju ključni ljudi javnog RTV sistema, a koju je uspješno vodila generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić, atmosferu je usijao Nikola Lovrinović,poslanik HDZ-a BiH, poručivši da će Sarajevski kanton morati čuti i one izvan njega, iako su neki odmah primijetili da njemu niko nije branio da se ranije javi. Više puta je Lovrinović ponovio da i on i HDZ nisu protiv javnog servisa, ali ne na način kako se to u Sarajevu smišlja, već uvođenjem kanala na hrvatskom jeziku. Neko je dobacio da taj kanal ne može biti dio javnog sistema, a Lovrinović je odgovorio: “Mijenjajmo zakon, koji ionako niko ne poštuje.”
Helena Mandić je izrazila najveći pesimizam u vezi s osiguranjem digitalnog jedinstvenog sistema na cijeloj teritoriji BiH. Zbog čega?
“Stalno propuštamo da sudjelujemo u definiciji minimalnog jedinstvenog imenitelja, potrebnog da bismo taj javni sistem vidjeli kao naš zajednički. Moramo konačno početi pričati o tome da je javni servis vitalni građanski interes oba entiteta… Ja se bojim da ne vidim minimum političke volje koji će dovesti do toga”, rekla je Mandić, koja je na pitanje da li ima saznanja o tome da će RS 17. juna pustiti svoj digitalni signal, odgovorila odrično. Šta ako se to desi?
“Vidjećemo kad se desi, ako se desi”, kazala je Mandić.
wpDiscuz