MIROVINSKI SUSTAV BIH JE NEPRAVEDAN : Sustav koji iscrpljuje dijasporu, potiče iseljavanje a ne nudi ništa zauzvrat

Bosna i Hercegovina danas se suočava s ekonomskim i socijalnim izazovima koji zahtijevaju hitne reforme. Zemlja ovisi o financijskim injekcijama dijaspore, koja godišnje šalje između 3 i 4 milijarde eura obiteljima, no taj novac, unatoč enormnom doprinosu kroz PDV i potrošnju, ne donosi nikakve beneficije ili socijalnu sigurnost obitelljima onih koji ga šalju. Iako su upravo te obitelji koje su ostale tu, polovica dakle neodseljene obitelji generatori čistog nova.

Tko je dakle ovdje lud? Mi koji na ovo ukazujemo ili oni koji će se na ovo naljutiti a imači su kada i sjedači na javnim poslovima?

Umjesto da taj svježi novac doprinese socijalnoj sigurnosti njihovih obitelji, ili barem postane generator ekonomije, jednim dijelom, nimalo beznačajnim koristi se za financiranje mirovina i sustava koji su sve bliže kolapsu.

Ukratko čovjek koji jede čelik u Normandiji ili Bavarskoj, dio njegovog znoja odlazi na mirovinu gospodinu koji češe jaja u nekom birou u BiH. Je li to pošteno? Naravno da nije.

Trenutni mirovinski model temeljen na solidarnosti ne samo da je nepravedan prema dijaspori, nego i prema realnom radnom sektoru, neprijavljenim stvarateljima novih vrijednosti, koji nešto proizvode i stavljaju na trziste ali na crno. I oni su neka vrst žrtvi ovog sustava jer im sustav ne omogućuje likvidnost ako prijave obrte i OPG-e.

Sustav je već  i dugoročno neodrživ. Sve manji broj radno aktivnih građana u BiH ne može osigurati financiranje rastućeg broja umirovljenika.

Ovaj model opstaje jedino zahvaljujući iseljavanju, koje omogućava priljev novca iz dijaspore. No koliko dugo takva politika može trajati?

Hoće li zadnji uspješan biznis u BIH biti organizacija europskih grobišta , povoljno, na predivnim bosanskim planinskim uzvisinama kada svi pomremo a djeca nam se isele?

Hoće li nam se djeca smijati?

Potencijal reforme: Veza s dijasporom koja donosi obostranu korist

Predloženi sustav koji je razvio Institut za ekonomsko planiranje oslobađanja Kolonija od ekonomske ovisnosti a koji j krenuo na primjeru Čilea,  temeljen na potrošnji i osobnim identifikacijskim brojevima (OIB) mogao bi preokrenuti ovaj trend. Umjesto da dijaspora financira mirovine drugih, ovaj model omogućava:

• Direktnu korist obiteljima koje troše novac iz dijaspore kroz stjecanje individualnih mirovinskih prava.
• Poticanje mobilnosti i ulaganja jer više ne bi bilo straha od gubitka mirovinskih prava vezanih uz određeni posao ili regiju u zemlji.
• Ekonomski oporavak jer bi sustav potrošnje motivirao građane da troše u BiH, da dokinu privatne štednje i shvate da potrošnjom ujedno i štede, ujedno  smanjio bi sivu ekonomiju i povećao transparentnost.

Ovaj sustav dugoročno veže dijasporu za BiH, potiče potrošnju i istovremeno osigurava veću socijalnu pravednost. Osigurava i manje iseljavanje jer muževi ne bi iseljavali žene i djecu radi stjecanja socijalnih prava.

Dijaspora, čiji doprinos drži ekonomiju na nogama, konačno bi imala koristi od vlastitog ulaganja. Obitelji u BiH bi kroz transparentnu potrošnju gradile vlastitu budućnost, umjesto da ovise o neodrživim fondovima solidarnosti.

Vrijeme za promjene

Bez reformi, BiH će nastaviti ovisiti o iseljavanju kao glavnom izvoru prihoda, čime dodatno slabi vlastitu ekonomiju i društvo. Novi model nije samo pravedniji – on je ključ za revitalizaciju zemlje, vraćanje povjerenja u institucije i osiguravanje stabilnosti za buduće generacije. Vrijeme je da se prepozna snaga dijaspore i da joj se osigura mjesto u sustavu koji će povezivati ljude, poticati ulaganja i graditi održivu ekonomiju.

SUSTAV KOJI UKLJUČUJE I NEVIDLJIVE RADNIKE: Šansa za obiteljska gospodarstva

Za ljude koji imaju mala, često neprijavljena obiteljska gospodarstva i proizvode novu vrijednost – med, mlijeko, meso, voće – predloženi mirovinski sustav temeljen na potrošnji predstavlja revoluciju. Ovaj model po prvi puta uključuje one koji su izvan formalnog sustava, ali aktivno doprinose ekonomiji.

Kako bi sustav funkcionirao za obiteljska gospodarstva?

1. Potrošnja osigurava mirovinu:
   • Ljudi na malim gospodarstvima često većinu svog prihoda troše lokalno – na sjemenje, stočnu hranu, alate, osnovne životne potrebe.
   • Uvođenjem sustava vezanog uz OIB, sva njihova potrošnja evidentirala bi se i pridonosila individualnom mirovinskom fondu.
2. Vrijednost vlastite potrošnje:
   • Čak i ako gospodarstvo nije registrirano, potrošnja njihovih proizvoda u vlastitom kućanstvu može se simbolično evidentirati kroz sustav. Na primjer, procijenjena vrijednost konzumiranog mlijeka, mesa ili meda mogla bi im se knjižiti kao dio doprinosa.
3. Konačno priznanje rada:
   • Ljudi koji se bave malim gospodarstvima, često žene i stariji članovi obitelji, nikada nisu uključeni u socijalni sustav jer nemaju formalnu zaradu. Sada bi, kroz svoju potrošnju ili prodaju proizvoda na tržištu, mogli stjecati prava na mirovinu.

Što ovaj sustav mijenja?

1. Integracija u ekonomski sustav:
   • Obiteljska gospodarstva koja su često u sivoj zoni sada imaju način da se njihov rad prepozna.
   • Više nemaju potrebu formalizirati cijelo poslovanje, ali mogu kroz potrošnju ostvariti socijalnu sigurnost.
2. Socijalna sigurnost za ruralne obitelji:
   • Majke, stariji članovi obitelji ili djeca koja pomažu na gospodarstvu konačno dobivaju priliku za vlastitu mirovinu, temeljem potrošnje kućanstva.
3. Poticaj za lokalnu ekonomiju:
   • Mali proizvođači imali bi interes tražiti račune i evidentirati svoju potrošnju, smanjujući sivu ekonomiju.
   • Više novca ostaje u lokalnoj ekonomiji jer gospodarstva troše i stvaraju novu vrijednost unutar zajednice.
4. Pristup fondovima solidarnosti:
   • Dio njihove potrošnje i dalje bi išao u fond solidarnosti, osiguravajući zaštitu najugroženijih, dok ostatak jača njihove osobne mirovinske uštede.

Primjer male obitelji s gospodarstvom

• Obitelj ima malo gospodarstvo i mjesečno troši 800 KM na hranu, gorivo, opremu i osnovne potrebe.
• Sustav bilježi 17% PDV-a na tu potrošnju, što iznosi 136 KM mjesečno.

Godišnje:

136 KM x 12 = 1.632 KM godišnje u mirovinskom fondu.

U 30 godina:

1.632 KM x 30 = 48.960 KM mirovinskih prava.

Za obitelj koja trenutno nema nikakvu mirovinsku perspektivu, ovakav sustav donosi sigurnost i mogućnost planiranja starosti.

Sustav koji prepoznaje stvarni doprinos

Predloženi model konačno bi uključio ljude s malih gospodarstava u mirovinski sustav, bez dodatnog administrativnog opterećenja. Ovaj sustav potiče stvaranje nove vrijednosti, podržava lokalne ekonomije i prepoznaje stvarni rad i doprinos ljudi koji su do sada bili nevidljivi.

Kroz evidenciju potrošnje na OIB, ruralne obitelji dobivaju priliku za socijalnu sigurnost i vlastitu mirovinu, dok se istovremeno jača pravednost i transparentnost ekonomije BiH.

BIH EKONOMSKI SVEMIR: Više neto plaće, viši PDV i zajamčena mirovina – što to znači za ekonomiju?

Zamišljeni model u kojem se neto plaća povećava na bruto iznos, a porezna davanja na dohodak ukidaju uz povećanje PDV-a s 17% na 27% (od čega 10% ide na zajamčene mirovine), donosi dramatične promjene u ekonomskom krajoliku Bosne i Hercegovine. Pogledajmo kako bi ovaj sustav mogao funkcionirati i kakve bi imao posljedice:

Što se mijenja u sustavu?

1. Veće neto plaće za građane:
   • Radnici bi primali bruto iznos plaće, čime bi im se značajno povećala kupovna moć.
   • Umjesto da država izravno uzima poreze iz dohotka, prihodi države dolaze kroz povećani PDV.
2. Veći PDV kao glavni izvor prihoda:
   • Povećanje PDV-a na 27% osigurava da svi koji troše, uključujući i dijasporu, direktno doprinose državnim prihodima.
   • Od tih 27%, 10% se izdvaja isključivo za zajamčene mirovine.
3. Zajamčena mirovina za sve:
   • Svaka osoba bi imala pravo na osnovnu mirovinu osiguranu iz PDV-a, neovisno o radnom statusu.
   • Individualne mirovinske uštede kroz potrošnju (vezane za OIB) ostaju dodatak ovoj osnovnoj mirovini.

Kako bi izgledala ekonomija BiH?

1. Povećanje potrošnje:

• Građani s većim neto plaćama imali bi više novca za trošenje, što bi potaknulo lokalnu ekonomiju i povećalo prihode od PDV-a.
• S obzirom na to da PDV plaćaju svi – uključujući dijasporu i turiste – povećanje poreza proporcionalno utječe na sve koji troše u BiH.

2. Smanjenje sive ekonomije:

• Ljudi bi imali motivaciju za evidentiranje potrošnje kroz račune jer bi dio njihovog PDV-a išao u zajamčenu i individualnu mirovinu.
• Siva ekonomija bi se smanjila jer bi građani sami zahtijevali račune za svaku transakciju.

3. Pravednija raspodjela doprinosa:

• Oni koji troše više, više doprinose.
• Dijaspora, koja trenutno šalje milijarde eura u BiH, konačno bi postala dio sustava jer bi njihov novac ulazio u zajamčene i individualne mirovine njihovih obitelji.

4. Povećana mobilnost i fleksibilnost radnika:

• Ukidanjem poreza na dohodak i prelaskom na PDV, radnici više ne bi bili vezani uz jedan posao ili poslodavca zbog mirovinskih prava.
• Ljudi bi imali slobodu prelaska između poslova, pokretanja poduzeća ili selidbe unutar BiH ili izvan nje, bez gubitka socijalne sigurnosti.

5. Jačanje ruralnih i malih gospodarstava:

• Mala obiteljska gospodarstva bi kroz povećanu potrošnju i evidentiranje vlastitog rada postala dio sustava.
• Njihov doprinos kroz PDV osiguravao bi i njihovu mirovinu.

Primjer građanina u novom sustavu

Pretpostavka:

• Neto plaća radnika danas iznosi 1.000 KM, a bruto plaća 1.400 KM.
• U novom sustavu, radnik prima bruto iznos od 1.400 KM jer se porezi na dohodak ukidaju.
• Troši 1.200 KM mjesečno na proizvode i usluge s PDV-om od 27%.

Izračun:

• Ukupni PDV: 1.200 KM x 27% = 324 KM mjesečno u PDV-u.
• Od toga, 10% (120 KM) ide u zajamčeni mirovinski fond.

Godišnje izdvajanje za zajamčene mirovine:
120 KM x 12 = 1.440 KM po osobi.

Za 30 godina potrošnje:
1.440 KM x 30 = 43.200 KM za zajamčene mirovine.

Što bi to značilo za mirovine?

1. Osnovna zajamčena mirovina za sve:
   • Sva prikupljena sredstva iz PDV-a (10%) osiguravaju zajamčenu osnovnu mirovinu.
   • Ova mirovina ne ovisi o radnom statusu i predstavlja socijalnu sigurnost za sve građane.
2. Dodatne mirovine kroz potrošnju:
   • Građani koji više troše akumuliraju dodatna sredstva na svojim individualnim mirovinskim računima, osiguravajući veću mirovinu.

Ključne prednosti sustava:

1. Veće plaće i potrošnja:
   Građani imaju veći neto iznos, što povećava njihovu kupovnu moć.
2. Pravedniji sustav doprinosa:
   Svi koji troše – uključujući dijasporu i turiste – doprinose sustavu, a ne samo formalno zaposleni.
3. Jačanje ekonomije:
   Potrošnja postaje ključni motor ekonomskog razvoja, smanjujući ovisnost o zaduživanju i pomoći.
4. Socijalna sigurnost za sve:
   Zajamčena osnovna mirovina pruža sigurnost svim građanima, dok potrošnja omogućava dodatnu individualnu štednju.PUT DO PRAVEDNOG SUSTAVA: Dijaspora kao pokretač promjena u BiHDa bi se ovaj mirovinski sustav, temeljen na potrošnji i osobnim doprinosima kroz PDV, ostvario u Bosni i Hercegovini, ključno je jačanje svijesti i organizacije dijaspore. Dijaspora, koja godišnje šalje milijarde eura u BiH, mora shvatiti svoju snagu i pravo da zahtijeva sustav koji direktno koristi njihovim obiteljima i njima samima.

   ---

   Zašto je dijaspora ključna?

   1. Snaga financijskog doprinosa:
      • Dijaspora je jedan od najvećih ulagača u BiH, ne samo u ekonomiju, već i u održavanje mirovinskog i socijalnog sustava kroz PDV.
      • Međutim, oni koji šalju novac trenutno nemaju nikakvu korist od svog doprinosa. Taj novac koristi drugima, dok njihove obitelji ostaju bez socijalne sigurnosti.
   2. Pravo na korist:
      • Ako dijaspora redovito šalje novac u BiH, trebala bi imati pravo na mirovinske beneficije za svoje obitelji i sebe.
      • Kroz novi sustav, dijaspora bi mogla vidjeti direktan učinak svojih uplata, što bi dodatno ojačalo veze između njih i BiH.
   3. Prilika za pritisak na vlasti:
      • Udruženja dijaspore mogu postati politička snaga koja će zahtijevati promjene mirovinskog sustava. Ako njihova financijska snaga nestane, BiH bi se suočila s ozbiljnim ekonomskim problemima, što daje dijaspori jak pregovarački alat.

   ---

   Kako doći do promjena?

   1. Organiziranje dijaspore:
      • Kroz udruženja i lobističke grupe, dijaspora mora zahtijevati reformu mirovinskog sustava.
      • Jasno komunicirati vlastima da je njihov novac ključan za održavanje ekonomije i da zahtijevaju sustav koji će njihov doprinos pretvoriti u socijalne i mirovinske beneficije.
   2. Podizanje svijesti kod obitelji u BiH:
      • Obitelji u BiH trebaju razumjeti da trošenjem novca iz dijaspore mogu ostvariti socijalne i mirovinske beneficije za sebe.
      • Sustav OIB-a, koji evidentira potrošnju, daje svakome priliku da osigura vlastitu budućnost kroz potrošnju.
   3. Politički pritisak i javna kampanja:
      • Udruženja dijaspore trebaju koristiti politički pritisak na vlasti, tražeći reforme kroz peticije, medijske kampanje i lobiranje kod međunarodnih institucija.
      • Naglasiti kako trenutni sustav dugoročno vodi u ekonomski kolaps, dok novi model jača ekonomiju i povezanost dijaspore s BiH.

   ---

   Šef OHR-a kao primjer novog sustava

   Prema ovom modelu, svi – uključujući i visokog predstavnika – morali bi trošiti svoj novac u BiH ako žele ostvariti pravo na mirovinu. Primjerice:

   • Plaća od 30.000 eura mjesečno bila bi bruto.
   • Ako šef OHR-a troši taj novac u BiH, njegov PDV doprinosio bi zajamčenom mirovinskom fondu i njegovim individualnim pravima.
   • Ako ne troši u BiH, neće ostvariti nikakve mirovinske beneficije, čime sustav potiče lokalnu potrošnju i reinvestiranje u ekonomiju.

   ---

   Što ovaj model znači za budućnost?

   1. Povezivanje dijaspore i BiH:
      • Dijaspora dobiva konkretan razlog za nastavak ulaganja u BiH, jer njihov novac donosi koristi njihovim obiteljima i njima samima.
   2. Poticaj za lokalnu potrošnju:
      • Ljudi koji rade u BiH, uključujući političke i međunarodne dužnosnike, bili bi motivirani trošiti novac unutar zemlje kako bi stekli prava na mirovinu.
   3. Transparentnost i ekonomski rast:
      • Evidentiranjem potrošnje putem OIB-a smanjuje se siva ekonomija, povećavaju državni prihodi i potiče ekonomski razvoj.
   4. Pravedniji sustav:
      • Svi koji troše, doprinose sustavu, bez izuzetaka. Više nema privilegiranih klasa koje ne sudjeluju u održavanju sustava.

   ---

   Dijaspora ima ključnu ulogu u preobrazbi BiH mirovinskog sustava. Organiziranjem i zahtijevanjem reformi, dijaspora može osigurati pravedniji sustav koji koristi njima i njihovim obiteljima, potiče lokalnu ekonomiju i osigurava dugoročnu stabilnost. Ovaj model jača vezu između dijaspore i BiH, osigurava veću mobilnost i transparentnost te obnavlja povjerenje u institucije. Vrijeme je da se prepozna snaga dijaspore kao pokretača promjena.