Uoči obilježavanja Dana Grada Širokog Brijega i Svečane sjednice Gradskog vijeća koja će se održati u petak, 10. kolovoza u 10:00 h i pred blagdan Velike Gospe, razgovarali smo sa širokobriješkim gradonačelnikom Mirom Kraljevićem.
Kraljević nam je pričao o Danu Grada, životu u Širokom Brijegu, planovima…
Slijedi nam ubrzo blagdan Velike Gospe i Dan grada Širokog Brijega, što se sprema u gradu za taj dan?
– Osim Dana Grada, vrijeme devetnica Velikoj Gospi kao i sami blagdan Velike Gospe, zauzimaju posebno mjestu u životu svih Širokobriježana, ali i naših gostiju. Kroz vrijeme devetnica tisuće vjernika hrli Gospi na Brig kako bi potražili duhovnu okrjepu. Ovo je vrijeme kada u našem Gradu vlada posebno svečano ozračje čime se svi ponosimo. Povodom Dana Grada planirana je 10. kolovoza Svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj očekujemo veliki broj gostiju i uzvanika iz političkog, duhovnog, gospodarskog, kulturnog i športskog života. Također pripremljen je i zabavno glazbeni program na Trgu širokobrijeških žrtava koji će 15. kolovoza okruniti svojim nastupom poznati hrvatski glazbenik Joško Čagalj Jole.
Oko ‘Gospojine’ velik broj ljudi iz inozemstva dolazi kući. Planirate li sastanak s nekim od naših ljudi izvana i možda pokušaj investiranja u grad? Znamo da je prethodnih godina bilo takvih sastanaka, je li konkretizirano nešto od toga?
– Mi u Gradskoj upravi smo otvoreni za sve dobre prijedloge, pogotovo za gospodarske koji se tiču ulaganja i otvaranja novih radnih mjesta. Sve što smo u Širokom Brijegu stvorili došlo je od naših Širokobriježana. Trenutno imamo aktualne dvije gospodarske zone, Trn i Knešpolje.
One su jedan od potencijala daljnjeg razvoja Grada Širokog Brijega, što je ujedno poziv gospodarstvenicima i investitorima da, uz osiguranu infrastrukturu, kao i povoljan geografski položaj i dobru prometnu povezanost, dođu u Široki Brijeg.
Nekoliko je lokalnih poduzetnika iskazalo zainteresiranost za otvaranjem novih pogona u gospodarskoj zoni Trn, a pojedini lokalni investitori koju su kupili zemljište u Knešpolju u zadnjih godinu dana i tako počeli (ili će uskoro) graditi nove objekte. Sve je ovo dobar znak koji će potvrditi status Širokog Brijega kao gospodarskog središta.
Spomenuli smo naše ljude koji dolaze na godišnje odmore uoči ‘Gospe’. Što je s odlascima iz Širokog Brijega? Dio ljudi se odselio, prvenstveno u Njemačku, kako spriječiti daljnji odlazak i ima li grad Široki Brijeg neki konkretan plan?
– Nažalost, danas se susrećemo s problemom odlazaka. I to je problem svih nas na kojem treba zajedničkim snagama raditi. Međutim, unatoč tim negativnim trendovima, postoje i oni pozitivni. Iako jedan broj ljudi odlazi, postoje i oni koji se vraćaju. Također, Široki Brijeg posljednjih godina bilježi povećanje broja upisane djece u prve razrede. To je jako pozitivna stvar. Mi kao Gradska uprava donijeli smo odluku prema kojoj novčano pomažemo svako novorođeno dijete. Iako to nije velik iznos, ipak je jedan pozitivan korak u rješavanju problema. Gospodarski pokazatelji za Široki Brijeg govore kako se zaposlenost povećava, a s druge strane broj nezaposlenih je u padu. Nova ulaganja u gospodarstvu zasigurno će povećati uvjete i kvalitetu života u Širokom Brijegu.
Gradonačelnik i načelnik ste dugi niz godina, dio građana je nezadovoljan manjkom sadržaja u gradu tijekom ljeta. Ima li indicija da bi se nešto moglo promijeniti i što grad može učiniti po tom pitanju?
– Široki Brijeg je uistinu potvrdio da je grad športa i kulture. Mnogo je športski događaja kroz cijelu godinu, tako da sam siguran da svatko može pronaći nešto za sebe. Tijekom ljeta možemo istaknuti nastupe NK Široki Brijeg koji redovito sudjeluje u europskim natjecanjima, Malonogometnu ligu mjesnih zajednica grada Širokog Brijega koja kroz mjesec srpanj privuče tisuće ljudi, kao i malonogometni turnir ‘Ulica protiv ulice’ koji okupi preko 1.000 dječaka i djevojčica uzrasta od 8 do 16 godina. Također, tu je i mnoštvo drugih športski događaja koje podržavamo.
Status kulturnog središta Široki Brijeg potvrđuje brojnim kulturnim događanjima, nastupima kulturno-umjetničkih društava, predstavljanjima knjiga, izložbama i koncertima koji su širokobriješka svakodnevnica. “Večeri folklora”, “Večeri kulturne baštine”, “Svibanjska sjećanja”, samo su neke od manifestacija koje se održavaju u sklopu cjelogodišnje manifestacije “Briješka zvona” utemeljene 1999. godine. Krajem mjeseca srpnja održan je tradicionalni 16. po redu festival amaterskog stvaralaštva West Herzegowina Fest, a krajem ovog mjeseca održava se međunarodni 19. Mediteran Film Festival. Zasluge za bogat kulturni život u Širokom Brijegu svakako pripadaju i Glazbenoj školi Široki Brijeg, Franjevačkoj galeriji, kao i dobitniku ovogodišnjeg javnog priznanja, Ogranku Matice hrvatske Široki Brijeg, koji su postavili Široki Brijeg tamo gdje mu je i mjesto.
U gradskom vijeću na prošloj sjednici je većina odluka donesena jednoglasno. Što iz perspektive gradske vlasti kažete na takve poteze oporbe u vijeću, otkuda proizlazi toliki manjak nezainteresiranosti, ne ulazeći u samu temu izglasanih odluka, je li malo neobično da se oporba ne protivi niti jednoj odluci?
– Što se tiče gradske vlasti cilj nam je donositi najbolje odluke za naše građana. Slogan, Široki Brijeg uvijek na 1. mjestu! oslikava naše djelovanje. Mislim i da je oporba svjesna tog slogana, a ovom prilikom im se zahvaljujem na suradnji. Stoga, ako je neka odluka usvojena jednoglasno, to ne treba gledati kao manjak nezainteresiranosti nego kao odluku koja će poboljšati uvjete života svih Širokobriježana.
Uoči prošlih lokalnih izbora ste spomenuli i bivšu zgradu duhanske stanice u Širokom Brijegu. Što je zapravo problem s tim objektima i kada će doći do sanacije, odnosno, preuređenja ili rušenja istih?
– U sklopu izrade Detaljnog plana uređenja gradskog područja “Duhanska stanica” u tijeku je prva faza izrade Plana – Urbanističke osnove kroz koju se izrađuje plan korištenja ovog vrijednog prostora u pogledu rekonstrukcije postojećih objekata u objekte javne namjene, a kao što su: srednja strukovna škola, kulturni centar, novi gradski trg sa javnom pozornicom, izgradnja parkovnih i parkirnih površina i drugih javnih sadržaja. Uskoro bi se i ova faza trebala završiti i na taj način će se precizirati detaljno korištenje uistinu vrijednog prostora. Sljedeći korak je pronalazak financijskih sredstava, bilo da su to vlastita sredstva iz proračuna, grant sredstva ili kreditna.
wpDiscuz