Meni je kao profesoru europskih integracija, nastavlja Mile Lasić, naravno, sumnjivo što Europska komisija izlazi s “novom strategijom” u ovako sumornom trenutku za EU (Brexit, brojne uvezene i autohtone krize EU), koji sam nedavno u ANUBIH tijekom javnog predavanja označio ” EU između apokalipse i utopije “, jer se tek trebaju pronaći rješenja za budućnost EU tijekom trinaest predviđenih summita do sredine 2019., od kojih je jedan iu svibnju u Sofiji posvećen budućnosti Zapadnog Balkana u EU.
Strategija kao spin
“Nadati se da su u Europskoj komisiji namjerno išli s tobož novom strategijom u javnost kako bi pripremili bolje i summit EU u Sofiji. Hoću reći da mi ‘nova strategija’ miriše na ‘spin’, jer se i nema što bitno javiti u vezi unutarnjih Reforme EU koje su postigle zastoj, bez kojih nema novih pristupanja EU “, kaže Mile Lasić.
Preveliki optimizam iz Bruxellesa koji se širi putem medija u vezi s “novom strategijom” je sumnjiv i zbog stanja u EU iu zemljama Zapadnog Balkana, koje je ponajbolje opisati organiziranim kaosom.
“Pogledajte samo bruku prethodnih dana u Bruxellesu kad su tamo boravila tri člana Predsjedništva BiH, ili njihovo ponašanje po povratku u BiH, ali to je tema za sebe. Danas je, ipak, potrebno registrirati da se u tzv. Novoj startegiji zadržala ‘strategija regate ‘, koja je zapravo inicirana u prosincu 2000. na summitu EU u Zagrebu, pa potom i definitivno potvrđena na summitu EU u Solunu, 2003. u’ Solunskoj agendi ‘. u ovoj tobož novoj, zapravo’ starmaloj ‘strategijom EK samo se – u mojemu razumijevanju – dodatno tehniciziralo načelo regate, jer se u Bruxellesu i ne govori više o regati 1 + 1 + 1 + 1 + 1, to jest odvojenog pristupa za pet zemalja Zapadnog Balkana, s obzirom da Kosovo i nije bilo 2003. država, ai danas je potrebno govoriti o postmodernom priznavanju države Kosova. Je li to bilo dobro ili ne, u Bruxellesu, dakle,danas govori o regati 2 + 2 + 2, pri čemu su očito iz geopolitičkih razloga napravljene tri skupine zemalja Zapadnog Balkana, prva u kojoj su Srbija i Crna Gora, druga s Makedonijom i Albanijom, i treća sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom “, kaže Lasić.
Pažljivo s datumima
U danas predstavljenoj “novoj strategiji” za zemlje Zapadnog Balkana primjetljiv je, inače, daleko veći oprez u vezi datuma prijema, ili otvaranja pregovora ili dobivanja statusa kandidata, što se tiče ponajviše BiH.
pronaći konačna i obvezujuća rješenja njihovih bilateralnih sporova. EU ne može i neće uvesti bilateralne sporove “, poručuje se u tekstu Strategija Europske komisije, a to su potom potvrdili i Juncker i Mogherini i Hahn, visoki dužnosnici EU”, navodi Lasić.
Dakako da se građanima BiH, i ne samo njima, nastavlja profesor, može učiniti suspektnim i deprimirajućim što su u konačnoj verziji “Strategija o kredibilnoj perspektivi zapadnog Balkana”, Crna Gora i Srbija kvalificirani kao lideri u regiji, čiji se prijem u EU očekuje za sedam godina.
Komisija je spremna pripremiti preporuke za otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Bivšom Jugoslavenskom Republikom Makedonijom, na temelju ispunjenih uvjeta “. U vezi BiH (i Kosova) kazalo se tek sljedeće: “Komisija će započeti s pripremom Mišljenja o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine nakon što primi sveobuhvatne i potpune odgovore na Upitnik. Uz neprekidan napor i angažman, Bosna i Hercegovina bi mogla postati kandidatkinja za pristupanje. Kosovo ima priliku za održivi napredak kroz provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i da napreduje na svom europskom putu ukoliko to dopuste objektivne okolnosti “, kaže Mile Lasić. Komisija će početi pripremati Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo nakon što dobije sveobuhvatne i potpune odgovore na upitnik. S daljnjim naporima i angažmanom, Bosna i Hercegovina mogla bi postati kandidat za članstvo. Kosovo ima priliku da ostvari održiv napredak kroz provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i da napreduje na svom europskom putu, pod uvjetom da to dopuštaju objektivne okolnosti “, kaže Mile Lasić. Komisija će početi pripremati Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo nakon što dobije sveobuhvatne i potpune odgovore na upitnik. S daljnjim naporima i angažmanom, Bosna i Hercegovina mogla bi postati kandidat za članstvo. Kosovo ima priliku da ostvari održiv napredak kroz provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i da napreduje na svom europskom putu, pod uvjetom da to dopuštaju objektivne okolnosti “, kaže Mile Lasić.
Položaj Bosne i Hercegovine jasna je poruka našim političarima.
“Dakako, ovo će bh političari tumačiti kao potvrdu njihovih europskih politika. Ja bih im sugerirao da se zamisle nad činjenicom što je jedino BiH u društvu s Kosovom. Ili što je jedina bitna razlika između BiH i Kosova u sitnim koracima do dobivanja statusa kandidata, mada je BiH međunarodno priznata zemlja od 1992., i ima već dvadeset godina neke forme tzv. europskog partnerstva s EU, a Kosovo je tek kakva takva država od 2008. Obje se ne samo u očima eurokrata u Bruxellesu u međuvremenu sinonimi za zemlje ‘parije ‘i odsustvo pravne države. Hvala na svemu ovomu našim anti-europskim političkim kastama “, zaključuje u komentaru za Klix.ba profesor Mile Lasić.