Europska komisija, koja je danas usvojila Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine – dio Paketa proširenja za 2014. godinu, zaključila je da je BiH postigla veoma ograničen napredak kada su u pitanju politički kriteriji, navodi Izaslanstvo EU u BiH u priopćenju o ključnim nalazima Izvještaja o napretku BiH za 2014.
U BiH nije bilo konkretnog napretka na uspostavljanju funkcionalnih i održivih institucija. U tom smislu je Parlamentarna skupština BiH načinila veoma ograničen napredak u pogledu usvajanja zakonodavstva vezanog za EU integracije.
Politička i međuetnička neslaganja imala su izrazito negativan uticaj na rad skupština na državnom nivou i u Federaciji.
Uprkos intenzivnim naporima Komisije na omogućavanju njene provedbe, BiH još uvijek nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Ovo je navelo Komesara Fülea da okonča svoj angažman na tom planu u veljači. Sve dok se ne riješi pitanje iz presude u predmetu Sejdić-Finci, BiH nastavlja da krši vlastitu međunarodnu obavezu.
Nedostatak efektivnog mehanizma koordinacije za pitanja EU integracije nastavlja utjecati na interakciju BiH sa EU, uključujući tu i nivo financijske pomoći. Sektorske strategije u područjima kao što su transport, energetika i okoliš koje bi se odnosile na cijelu zemlju još uvijek nisu usuglašene, a upravo one čine preduvjet za pomoć u tim područjima.
S obzirom na političku klimu načinjen je veoma ograničen napredak u reformi javne administracije i unapređenju njenih kapaciteta za ispunjavanje zahtjeva EU integracije. Efikasnost i funkcionalnost javne administracije na i između raznih nivoa vlasti i dalje prouzrokuje ozbiljnu zabrinutost.
Također, i u pravosudnom sistemu je postignuto veoma malo napretka. Strukturirani dijalnog o pravosuđu ostaje važna platforma za konsolidaciju konsenzusa o pravosudnoj reformi, a proširen je i na druga pitanja vezana za vladavinu prava.
Prava LGBT osoba
Malo je napretka postignuto u reformama za smanjenje korupcije koja i dalje pogađa cijeli javni sektor i ostaje najviše akutna u područjima pružanja usluga i pristupa zapošljavanju.
Povećani politički i financijski pritisci na medije, kao i zastrašivanje i prijetnje novinarima i urednicima prouzrokuju ozbiljnu zabrinutost. Potrebno je osigurati efektivnu prevenciju i istrage u slučajevima govora mrženje, nasilja i diskriminacije LGBT osoba.
Iako se tokom 2013. godine ekonomija donekle oporavila i rast je dostigao 1,5 posto, ovaj skromni uspon je posustao u prvoj polovini 2014. kada se rast ponovo usporio, a kratkoročni rast je dodatno osujećen poplavama u svibnju.
Stopa nezaposlenosti je ostala uporno visoka. Kvalitet javnih financija ostao je nizak iako je upravljanje javnim financijama donekle ojačano. Uprkos nekim sitnim poboljšanjima, konsenzus o središnjim pitanjima ekonomske i fiskalne politike i dalje je slab i time nastavlja kočiti reforme na nivou cijele zemlje.
Veliki i neefikasni javni sektor sa višestrukim preklapanjima nadležnosti i dalje predstavlja rizike za fiskalnu održivost. Neefikasni pravni i sudski sistem ugrožava provedbenu sposobnost i ostaje da predstavlja jasan faktor odvraćanja za investicije, kao i izvor korupcije.
Kao i prošle godine BiH je načinila malo dodatnog napretka ka funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji. Tako je potrebno uložiti značajne dodatne napore na reformi uz odlučnost da se zemlji dugoročno omogući da odgovori na konkurencijske pritiske i tržišne sile unutar EU.
Nizak nivo efikasnosti u javnom trošenju u BiH i dalje je razlog za zabrinutost. U tom kontekstu je potrebno dalje unaprjediti fiskalno izvještavanje.
Nastavak strukturalnih krutosti kao što je pretjerano oporezivanje rada, loše usmjereni socijalni transferi i neefikasnost obrazovnog sistema zahtijevaju mjere koje će osloboditi potražnju za radnom snagom.
Udio javnih poduzeća u ekonomiji uporno je visok. Vlasti bi trebale ponovo pokrenuti privatizaciju kako bi se unaprijedila fiskalna situacija i uvelo više konkurencije.
Nedostatak istinske političke podrške za plan EU integracija, izostanak funkcionalnog mehanizma za koordinaciju o pitanjima EU integracije i unutrašnji sporovi u vezi nadležnosti doveli su do ograničenog napretka u pogledu približavanja zakonodavstvu i standardima EU u mnoštvu različitih sektora. U nizu područja dalji napredak koči nedostatak strategija koje bi se odnosile na cijelu zemlju.
Nažalost, nedostatak usklađenosti sa zahtjevima EU u područjima poljoprivrede i ruralnog razvoja, sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike i ribarstva i dalje sprječava izvoz robe životinjskog porijekla u EU.
U području prirodnog plina dolazi do ozbiljnog i stalnog kršenja obaveza države shodno Ugovoru o energetskoj zajednici, što je potrebno hitno riješiti. Napredak je postignut na području unutrašnjeg tržišta kroz usvajanje zakona o javnim nabavkama, čime je BiH omogućeno usklađivanje sa relevantnim zakonima EU.
Zaključeno je da BiH nije prevazišla zastoj u procesu europskih integracija dok druge zemlje regije odlučno kroče naprijed. Ova razočaravajuća situacija nastupila je uglavnom zbog nedostatka kolektivne političke volje na strani vodstva zemlje.
Potrebno je unaprjediti efikasnost i funkcionalnost političkih institucija na svim nivoima vlasti i hitno uspostaviti funkcionalan mehanizam za koordinaciju o pitanjima EU integracije.
Kao što se očituje iz socijalnih protesta s početka 2014, rješavanje socijalno-ekonomskih potreba građana mora biti prioritet na svim nivoima vlasti, s naglaskom na rješavanje veoma visoke stope nezaposlenosti mladih kao i na pružanje pomoći stanovništvu u stanju potrebe nakon obilnih majskih poplava.
U odgovoru na proteste Komisija je pokrenula tri inicijative za preusmjeravanje pažnje na reforme i pitanja od direktnog značaja za građane. Proširila je strukturirani dijalog o pravosuđu između EU i BiH na dodatna pitanja vladavine prava. Uspostavila je zajedničku EU-BiH radnu grupu kako bi ubrzala implementaciju projekata koje finansira EU, a koja će se fokusirati na jačanje ekonomskog upravljanja.
„Sporazum za rast i zapošljavanje“ kao prvi rezultat ovog novog pristupa, predstavljen je 24. srpnja i trebao bi postati osnova za hitne ekonomske reforme i za Nacionalni program ekonomskih reformi čiju izradu Komisija očekuje početkom 2015.
Komisija također očekuje da će BiH postupati hitno na prihvatanju prilagodbe trgovinskog dijela Privremenog sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s obzirom na pristupanje Hrvatske EU, a na osnovu tradicionalne trgovine između ovoh dviju zemalja, priopćeno je.
Füle: Djelovati zajednički
” Bosna i Hercegovina još jednu godinu ostvaruje veoma ograničen napredak. Nedostatak političkih kretanja je u snažnom kontrastu sa željama građana BiH koji žele vidjeti reforme na putu ka EU, izjavio je danas europski komesar za proširenje Štefan Füle.
Nakon izbora koji će uskoro biti, važno je da se brzo formiraju svi nivoi vlasti, kazao je Füle čija je prezentacija praćena videolinkom u Izaslanstvu Europske unije (EU) u Sarajevu.
On je istaknuo da će za BiH od kritičnog značaja biti da pronađe načine uspostavljanja efikasne koordinacije koja će se pozabaviti urgentnim socijalnim i ekonomskim reformama te da se angažira u „Compact for growth“.
– Tek kada se nađe ovaj novi politički poticaj onda će BiH moći prevazići sadašnju pat poziciju u integracijama – kazao je Füle, prenosi Fena.
Po njegovom mišljenju, BiH koja djeluje zajednički i govori jedinstvenim glasom jest ono što se može učiniti u ovom trenutku.
– Nema sumnje da će nakon izbora i Europska komisija i njene službe za vanjske poslove moći ispuniti očekivanja građana i prevazići sadašnju pat poziciju – kazao je Füle.
Dodao je da u BiH postoje političari za koje su stranački interesi značajniji od interesa zemlje.
– Ja se nadam da će naredni Izvještaj o napretku i izbori poslužiti kao poziv na buđenje te da će se vlade vrlo brzo formirati i angažirati na izgradnji „mosta“ koji će ih prevesti od faze Daytona do faze EU – poručio je Füle.
wpDiscuz