Ljudi koji su predvidjeli Brexit i Trumpa objavili "Vodič za pesimiste kroz 2017."

Novinska agencija Bloomberg objavila je svoj ‘Vodič kroz 2017. za pesimiste’, u kojem predstavlja svoja najgora predviđanja mogućih događaja u 2017. godini.
Iako Bloomberg ističe kako ne smatra da će se sve od navedenog dogoditi, podsjećaju kako je ‘Vodič kroz 2016. za pesimiste’ predvidio i ishod referenduma o Brexitu, i pobjedu Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. Vodič su sastavili na temelju intervjua s vanjskopolitičkim analitičarima, ekonomistima i strateškim stručnjacima, kao i na temelju ankete sa 146 takvih eksperata.
Scenarij 1: ‘Trumplandia’
Trumpova popularnost raste u prvim tjednima vladavine, dok ohrabreni Kongres pod kontrolom republikanaca izglasava fiskalni stimulus.
No, novi val prosvjeda se pojavljuje nakon inauguracije, kada potpiše prve izvršne naredbe kojim poništava Obaminu ostavštinu.
Stvara se pokret u kojem se spajaju studenti sveučilišta, pripadnici pokreta ‘Crni životi su bitni’, bivši pripadnici pokreta ‘Occupy Wall Street’ i anarhisti. Trump pokušava uvesti izvanredne mjere i policijske satove u najvećim gradovima.
Kalifornija se pretvara u središte otpora Trumpu, a neki taj pokret nazivaju ‘Calexit’. Savezna država odbacuje Trumpovo ukidanje propisa o zaštiti okoliša. Milijarderi Elon Musk i Sheryl Sandberg pripremaju progresivni savez protiv Trumpa za 2020. godinu.
Ovi događaji stvaraju duboku podjelu unutar Trumpove vladajuće kaolicije. Republikanci se u Kongresu dijele na dvije grupe, i članovi Trumpove vlade okreću se jedni na druge.
Dionice banaka, metaloprerađivačkih tvrtki i zaštitarskih tvrtki rastu u prvim mjesecima Trumpove ere. No potom dolazi do ispuhavanja Trumpovog balona, i rastu trezorski zapisi. Dionice Googlea, Facebooka i Applea padaju dok se pogoršava okršaj između Trumpa i milijardera iz Kalifornije.
 
Scenarij 2: ‘Jalta 2.0’
Trumpov izolacionizam i agresivnost Vladimira Putina stavljaju težak izazov pred Angelu Merkel: predvoditi naoružavanje Europe, ili postići dogovor s Putinom oko podjela sfera utjecaja u istočnoj Europi.
Putin opoziva svoje hakere i ‘zalutale’ lovačke avione i pristaje ne miješati se u pitanja SAD-a i Europske unije.
Zauzvrat, Merkel i Trump priznaju ruske interese u Ukrajini, Bjelorusiji i Siriji. Za Putina, ruski prestiž je povraćen 26 godina nakon kolapsa Sovjetskog Saveza, i on počinje otvoreno govoriti o mirovini, nakon još jednog, zadnjeg predsjedničkog mandata.
Rubalj raste kako se Rusija vraća na svjetsko tržište. Dionice tvrtki koje razvijaju oružje gube na vrijednosti nakon odustajanja od razoružavanja Europe.
 
Scenarij 3: ‘Ekonomski rat Kine i Amerike’
Otvoreno napadajući ‘pokvarenu Kinu’, Trump na Twitteru objavljuje kako će proglasiti tu državu manipulatorom vrijednosti valute, i kazniti ju velikim carinama na uvoz robe u Ameriku.
Prije nego što stigne na radno mjesto, Kina već uzvraća devaluacijom jena, otkazivanjem narudžbi za Boeingove zrakoplove i blokiranjem prodaje iPhonea.
Kako godina odmiče, kineski dužnosnici su podijeljeni oko toga kako oživjeti ekonomiju opterećenu dugom, dok ih ometa političko prepucavanje pred reorganizaciju Glavnog odbora Komunističke partije u studenom.
Kina pada u najdublju recesiju u modernom dobu.
Dionice orijentirane na Američko tržište rastu u očekivanju carina, dok u Aziji dolazi do valutne krize i recesije.
 
Scenarij 4: ‘Kim nadmašuje Trumpa’
Trump provodi svoje prve mjesece u uredu dovodeći u pitanje sve dugoročne obaveze SAD-a u svijetu. Prvo suspendira članstvo u NATO paktu, potom i u Ujedinjenim narodima. Tradicionalni neprijatelji Amerike jačaju.
Islamska država iskorištava odsustvo SAD-a te vodi svoju trgovinu drogama iz Afganistana, te radikalizira cijelu središnju Aziju.
Zabrinuti zbog nestanka američke nuklearne zaštite, Saudijska Arabija i Japan počinju razvijati vlastite nuklearne programe.
Svijet je u šoku nakon što Sjeverna Koreja dokaže da je u stanju montirati nuklearnu napravu na projektil s dometom do zapadne obale SAD-a.
Cijela azijska strategija Donalda Trumpa pada u vodu, prisiljen je ispričavati se Kini i moliti za pomoć u smirivanju njenog odmetnutog susjeda.
Dionice tvrtki koje proizvode oružje i tvrtki iz istočne Azije padaju usljed šireg bjega u sigurnije investicije, poput trezorskih zapisa i zlata.
 
Scenarij 5: ‘Glave se kotrljaju u Europi’
Nakon Trumpove pobjede, glasači diljem Europe, prvo u Nizozemskoj, dovode na vlast populističke vođe koji žele ojačati granice, prekinuti sporazume o slobodnoj trgovini i raskinuti s eurom i EU.
Anti-imigracijska kandidatkinja Marine Le Pen postaje predsjednica Francuske, potom održava referendum o napuštanju EU.
U Italiji, pokret Pet zvjezdica komičara Beppea Grilla dolazi na vlast u izvanrednim izborima i smjesta provodi referendum o vraćanju lire kao državne valute.
Kancelarka Merkel gubi izbore u Njemačkoj. U Ujedinjenom Kraljevstvu, Theresu May na vlasti zamjenjuje radikal, nakon problema s pregovorima oko Brexi
ta.
U istočnoj Europi, Češka se pod vlasti desničara zbližava s Rusijom i održava referendum o članstvu u NATO paktu. Pod sjenom Frexita, gasi se Schengenski sustav granica.
Grčka ponovno zapada u krizu, no ovaj put ne dobiva pomoć od ostatka EU.
Euro je u slobodnom padu nakon nestanka političke potpore koja ga je držala za vrijeme dužničke krize između 2009. i 2012.
 
Scenarij 6: ‘Internet (loših) stvari’
Amazon, Apple i Google otkrivaju rašireno prisluškivanje obavještajnih agencija kroz programe za pasivno slušanje na pametnim telefoima i kućanskim uređajima, a Wikileaks se okreće protiv Trumpa sa serijom neugodnih dokumenata.
Hakeri pod kontrolom neke sile stvaraju paniku gašenjem ključne infrastrukture, poput elektrana, ili napadom na medicinsku opremu spojenu na internet i autonomna vozila.
Iako niti jedna vlada ne priznaje odgovornost, dokazi ukazuju kako je moguće da su napad prouzrokovale Kina ili Rusija, što najavljuje otvoreni cyber-rat između svih supersila.
Dionice tehnoloških tvrtki su u padu.
 
Scenarij 7: ‘Kuba – ponovno u SSSR-u’
Trump prekida približavanje između Kube i SAD-a koje je započeo Obama, i u korjenu reže priliku za spašavanje ekonomije socijalističkog otoka.
Kako ponestaje novaca – u trenutku kada regionalni saveznici Brazil i Venecuela smanjuju svoje iznose novčane pomoći – Kubanci se okreću prema druga dva igrača koji su još uvijek zainteresirani za regiju: Kini i Rusiji.
S obzirom na povijesnu povezanost, predsjednik Raul Castro dopušta Rusima ponovno otvaranje obavještajnog stožera u Havani.
Ruska špijunska agencija samo 150 kilometara daleko od Miamija previše je čak i za Trumpa, što otežava njegove rastuće odnose s Putinom, i podsjeća na krizu s projektilima na Kubi 1962.
Turizam i brodarstvo su u padu, pogotovo kruzeri.
 
Scenarij 8: ‘Mrcvarenje Meksika’
Trump napušta NAFTA sporazum, podiže carine na uvoz iz Meksika, i nabija visok porez na novčane doznake meskičkih radnika u SAD-u njihovim obiteljima, kako bi namaknuo sredstva za zid na granici.
Meksiko pada u duboku recesiju i njegove obveznice padaju iz investicijskog rejtinga u ‘smeće’.
Masovne deportacije iz SAD-a guraju nezaposlene pridošlice u trgovinu drogama.
Kako raste netrepeljivost prema ‘gringosima’ u Meksiku, ljevičarski populist Andres Manuel Lopez Obrador vodi u anketama pred predsjedničke izbore 2018. s programom koji planira reviziju svih ugovora o eksploataciji ugljikovodika potpisanih s privatnim tvrtkama. Priprema se nacionalizacija.
Pesos je u slobodnom padu, što jača inflaciju i diže cijenu zaduživanja. Obveznice meksičkih tvrtki se prodaju u bescjenje, a građani se boje vala reprogramiranja dugova.
 
Scenarij 9: ‘Pad Zlatnog mladića Saudijske Arabije’
Drugi prijestonasljednik, princ Muhamed bin Salman, ne uspijeva diverzificirati ekonomiju najvećeg svjetskog proizvođača nafte.
Kako se Jemen okreće skupoj verziji vlastitog Vijetnama, novi porezi dolaze umjesto izdašnih potpora i dovode do sve većeg nezadovoljstva padom životnog standarda.
Istovremeno, delikatna ravnotežna snaga u regiji prelazi na stranu neprijateljski nastrojenog Irana, dok simpatizeri Šijita osvajaju sve više teritorija u Iraku i Siriji.
Puč unutar saudijske kraljevske obitelji dovodi novog člana obitelji na vlast, koji razvlašćuje Muhameda bin Salmana i odgađa reforme.
Kako je Trump odlučio da Bliski istok više nije američki problem, napetosti između Saudijske Arabije i Irana dovode do izravnog oružanog sukoba.
Veliki problemi pogađaju izvoz nafte i plina kroz Hormuški tjesnac.
Cijene nafta skaču u nebo, investitori bježe, odgađaju se planovi za privatizaciju nacionalne naftne tvrtke Saudi Aramco. Nakon što brzo potroši svoje zalihe novca, Saudijska Arabija devaluira svoju valutu, što utječe na cijelu regiju.
Jutarnji.hr