Protivnici proslave Dana Sveučilišta u Mostaru u svojim medijskim napisima proglasili su mostarsko Sveučilište „okupatorima jednog Univerziteta„No, nakon spomenute sjednice pojedini bh. mediji i organizacije civilnog društva oštro su osudile, prije svega, proslavu spomenute obljetnice te izjavu same rektorice prof. dr. Ljerke Ostojić koja je istaknula kako „ovu pomalo neuglednu obljetnicu“ doživljava vrlo znakovitom.
”39. obljetnica Sveučilišta u Mostaru. Vjerojatno se pitate zašto naglašavam ovu pomalo neuglednu obljetnicu, ali ja ju zapravo doživljavam vrlo znakovitom. Naime, danas ispraćamo sveučilišne tridesete. Iz perspektive ljudskog života, to su jedne od najproduktivnijih godina, koje uvelike pokazuju tko smo, što i kako radimo i kuda želimo ići”, poručila je u svome obraćanju rektorica Ostojić.
Sveučilište proglasili „okupatorima jednog Univerziteta“
Spomenuti protivnici proslave Dana Sveučilišta u Mostaru u svojim medijskim napisima proglasili su mostarsko Sveučilište ”okupatorima jednog Univerziteta„ uz tvrdnju kako je ”Sveučilište još uvijek u zgradama koje su upisane pod imenom Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru”.
”Treba samo zatražiti katastarski uvid pa uvidjeti kako je to i doista tako. To što su okupatori jednog Univerziteta, Senatu Sveučilišta nimalo ne smeta besramno obilježavati svoju navodnu 39. godišnjicu i pred licem javnosti iskrivljivati povijest”, poručuju protivnici proslave Dana Sveučilišta u Mostaru.
Na ove, kako ih je nazvao, zloćudne objede povodom proslave 39. obljetnice postojanja Sveučilišta u Mostaru reagirao je prof. dr. Mile Lasić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u svome komentaru na Facebooku.
”Za ove objede iskorištena je jedna neoprezna rečenica rektorice Sveučilišta u Mostaru o ‘neuglednoj obljetnici’, pri čemu je prof. dr. Ljerka Ostojić, član HAZU BiH i dopisni član ANU BiH mislila, svima je to bilo jasno na proslavi, na činjenicu kako nije okrugla obljetnica. Ali, upravo se to u tzv. antinacionalističkim re-interpretacijama iskoristilo za silni bijes i buku prema Sveučilištu, uz obvezno dograđenu laž da se nije ni spomenulo na proslavi kako je Sveučilište u Mostaru izraslo iz Univerziteta Džemal Bijedić, osnovanog 1977., kako bi u prvoj godini tragičnih ratnih podvajanja i udvajanja u Mostaru krenulo svojim putom, a Univerzitet Džemal Bijedić svojim”, stoji u komentaru ovog sveučilišnog profesora.
U drugom dijelu svoga komentara, ”ne braneći ni taj čin, ni puno toga lošega na Sveučilištu u Mostaru”, poručio je kako Sveučilište u Mostaru nije najlošije sveučilište u Bosni i Hercegovini, posebno se referirajući na fakultet na kojem predaje.
”Odgovorno tvrdim, pak, u oblasti politologije i ‘eurologije’ Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru nije najgora visokoškolska institucija, nego možda i najbolja u BiH”, dodao je.
”Domaća zadaća” za protivnike proslave
Protivnicima proslave Dana Sveučilišta u Mostaru za ”domaću zadaću” dao je obvezno čitanje i studiranje zbornika radova ‘Kulturna i identitetska raznolikosti BiH – europske perspektive jednoga podijeljenog društva’ proizašlog s redovite godišnje znanstvene konferencije ‘Identiteti – kulture – jezici’ koja je u organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru održana u lipnju 2014. godine.
”O jednodimenzionalnim umovima u raznoraznom palankama, akademskim ili tobože centrima za mir, o onima koji vide “svaku dlaku u tuđem oku”, ali ne vide “balvan u svom”, to jest svjesno previđaju sunovrate u svojim sredinama, ili sunovrate sebe samih u laži i objede, uzaludno je trošiti riječi. (…) Najvažnije je, dakako, što i ovaj zbornik sam sobom svjedoči o Sveučilištu u Mostaru, o Filozofskom fakultetu, pa i o mladom Studiju politologije na Filozofskom, dakako na posve opozitan način od onog što tvrdi pobješnjela i pomahnitala prounitaristička ne-pamet, koja još nije ništa naučila o višenacionalnom karakteru svoje zemlje, jer pati od sindroma jednosti, pa se unaprijed odriče svih senzitivnih metoda upravljanja razlikama, implicite priznajući da je najkonzervativniji dio bh. akademske i političke scene”, istaknuo je profesor Lasić.
Dodao je kako se spomenutom znanstvenom konferencijom željelo potaknuti zainteresirane stručnjake iz širega spektra znanstveno-studijskih disciplina da se uključe u raspravu i ponude možda neke drukčije modele društvene i političke komunikacije u BiH jer, kako kaže, iznalaženje novih i neisprobanih modela komunikacije u duboko podijeljenom društvu nije samo znanstveni izazov nego i prijeka društvena potreba.
Bljesak.info
wpDiscuz