Federalna ministrica kulture i sporta Zora Dujmović (HDZ) našla se na ‘crnoj listi’ sarajevske kulturne elite, predvođene prvenstveno direktorima East West Centra Harisom Pašovićem i Sarajevo Film Festivala, Mirsadom Purivatrom, koji smatraju da je raspodjela novca iz proračuna za kulturu od značaja za Federaciju ‘skandalozna’.
Nezadovoljni iznosima koji su im dodijeljeni, Pašović i Purivatra, te predstavnici Internacionalnog teatarskog festivala MESS, Muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi, Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, Međunarodnog festivala plesa Balet Fest i Međunarodnog festivala klasične muzike SVEM, uputili su pismo žalbe čak i Vijeću Europe u Strasbourgu, koje je izrazilo svoju zabrinutost ‘zbog teške financijske situacije’ u koju su nerazboritom raspodjelom novca iz spomenutog Ministarstva dovedene ove manifestacije.
Podsjetimo, prašina se digla nakon što su pojedini mediji objavili kako je Federalno ministarstvo kulture odlučilo, između ostalog, izdvojiti 22.000 KM za Međunarodni festival “Dani kosidbe – Kupres 2015″, dok je za pet projekata sa područja Unsko-sanskog kantona (USK) izdvojeno ukupno 18.000 KM. No, dok se u USK, kao i u Bosansko-podrinjskom kantonu, gdje su sa 13.000 maraka podržana samo dva projekta, za sada nitko ne buni zbog ovakve raspodjele, cijelu viku su digli sarajevski kulturnjaci, unatoč činjenici da je najviše novca Ministarstvo izdvojilo upravo za projekte sa područja Kantona Sarajevo – ukupno 532.000 KM za 38 projekata, piše Slobodna Bosna.
A već tradicionalno, u Sarajevskom kantonu najviše novca dobili su Sarajevo Film Festival (133.000 KM), Internacionalni teatarski festival MESS (70.000) i East West Centar (60.000 KM). Usprkos tome, Pašović, Purivatra i ostali znameniti sarajevski kulturni djelatnici mišljenja su da je na djelu ‘provincijalizacija Hrvata i majorizacija Bošnjaka’, te da su ministrica Dujmović i njeni suradnici novac odlučili raspodijeliti isključivo po ‘nacionalnom ključu’.
”Ministrica Dujmović smatra da je ‘hrvatska kultura’: Večernjakov pečat (nagrada Večernjeg lista političarima); Međunarodni (?) festival Dani kosidbe Kupres; zatim još jedna kupreška kosidba: Dani kosidbe na Kupresu – Strljanica; zatim Međunarodni festival klapa Trebižat; zatim još jedna trebižatska manifestacija Dani Trebižata; zatim Festival zabavne glazbe Mostar; nebrojene lokalne folklorne manifestacije, itd. Uglavnom ima svega: ekologije, etno-sela, turizma (koji imaju svoje ministarstvo) lokalnih projekata općina (koje imaju svoje budžete); planinarenja i promatranjaa ptica (ne šalim se); karnevala, tu je i ‘Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine’; zatim video i foto amaterski projekti i ‘festival evergreena’. Ministrica Dujmović je odredila da ‘hrvatska kultura’ mahom promovira provincijalizam i amaterizam. Takvi projekti su nagrađeni nauštrb velikih, svjetski poznatih projekata, koje ministrica Dujmović smatra ‘bošnjačkim’“, napisao je Haris Pašović u ‘Oslobođenju’.
Usporedbe radi, ‘Dani kosidbe’ na Kupresu su 2013. godine iz federalnog proračuna sufinancirani s 15.000 KM, dok je Sarajevo Film Festival tada dobio 190.000, a Pašovićev East West Centar 140.000 KM. Godine 2014. za ‘Dane kosidbe’ izdvojeno je 10.000 KM, za Pašovićev East West 140.000, a za SFF okruglih 300.000 maraka.
Problem, dakle, nije ni u ‘Danima kosidbe’, ni u ostalim amaterskim, ili kako to kaže Pašović ‘provincijskim’, manifestacijama koje je Federalno ministarstvo kulture i sporta u posljednjem transferu odlučilo podržati – problem je u tome što su proračunski iznosi za ‘prioritetne’ korisnike – dakle, East West Centar i Sarajevo Film Festival, od ove godine drastično umanjeni.
Pojedinci bi se možda mogli i (opravdano) zapitati što je to konkretno ‘od značaja za kulturu Federacije’ što je Pašovićev East West Centar realizirao proteklih godina?
Ipak, za Pašovića i njemu slične, koji vjeruju da jedino što je vrijedno u bosanskohercegovačkoj kulturi i tradiciji potiče iz Sarajeva, evo nekoliko zanimljivih činjenica: festival ‘Dani kosidbe – Kupres’, čijem se predznaku ‘međunarodni’ naš slavni redatelj toliko iščuđava, prošle godine je održan pod pokroviteljstvom UNESCO-a, a vještina košenja trave ručnom kosom na Kupresu uvrštena je i na preliminarnu listu zaštite nematerijalnog kulturnog naslijeđa UNESCO-a.
Ovaj Festival, na kojem se svake godine okupi nekoliko desetina tisuća ljudi, te blizu 200 umjetnika iz raznih zemalja svijeta, jedan je od najvažnijih u Bosni i Hercegovini na polju očuvanja nematerijalne kulturne baštine, te je i trajno uvršten u CIOFF-ov Svjetski kalendar festivala i Kalendar kulturnih manifestacija od značaja za BiH.
Sukladno svojim godinama, redatelj Pašović vjerojatno pamti i neka sretnija vremena u bivšoj Jugoslaviji kada je kulturni amaterizam – posebno, recimo, u oblasti teatra – bio itekako cijenjen i bitan na ovim prostorima, dok je danas, zahvaljujući sarajevocentričnom poimanju kulture Pašovića, Purivatre i kompanije, sveden na ‘provincijske manifestacije’ koje uopće ne zavređuju pozornost.
No, zato ublehaški muzičko-scenski ‘performansi’, poput onog sa folk zvijezdom Šabanom Šaulićem koji nam je na Latinskoj ćupriji pretprošlog ljeta iz sveg glasa pjevao ‘Verujem u ljubav’, obilježavajući tako stogodišnjicu Sarajevskog atentata u Pašovićevoj režiji, zaslužuju i po pola milijuna maraka – i to ravno iz fondova Europske unije.
Slobodna Bosna