Ruski političari ponovo posežu za povijesnim revizionizmom kako bi opravdali svoje teritorijalne pretenzije. Zamjenik predsjednika Odbora za obranu ruske Državne dume, Aleksej Žuravljov, izjavio je da je Baltik povijesno ruska teritorija te da Litva „ne bi izdržala ni jedan dan” u sukobu s ruskom vojskom.
Pozivajući se na Vilensku guberniju iz razdoblja carske Rusije (1795.–1796.), Žuravljov je sugerirao da bi cijeli Baltik, uključujući Vilnius, trebao pripadati Rusiji. No, Litva svoje korijene vuče iz 13. stoljeća, a Baltik je Rusija okupirala 1940. na temelju tajnog pakta Molotov-Ribbentrop s nacističkom Njemačkom. Baltičke zemlje ponovno su stekle nezavisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Litvanski predsjednik Gitanas Nausėda osudio je Žuravljovljeve izjave, naglasivši važnost očuvanja litvanske kulture i povijesti, osobito u vezi s Kalinjingradskom oblasti, nekadašnjom Malom Litvom. „Koliko god se Rusija trudila, Karaliaučius (litvanski naziv za Kalinjingrad) nikada neće postati Kalinjingrad,” izjavio je Nausėda, referirajući se na rusku okupaciju tog područja nakon Drugog svjetskog rata.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio je Litvu za „teritorijalne pretenzije” prema Rusiji, ističući da Moskva ima pravo poduzeti „sve potrebne mjere” za osiguranje svoje sigurnosti. Međutim, povijest pokazuje da je upravo Rusija ta koja provodi agresivnu ekspanzionističku politiku, trenutno kontrolirajući dijelove Ukrajine, Gruzije i Moldavije.
Kalinjingradska oblast, koja je nekada bila dio Male Litve, pripadala je baltičkim narodima, Nijemcima, Litvancima i Poljacima sve do 18. stoljeća. Rusija ju je anektirala 1946., godinu dana nakon završetka Drugog svjetskog rata, i od tada koristi regiju kao strateško vojno uporište.
Litva, kao članica NATO-a, može računati na kolektivnu obranu u slučaju napada. Žuravljovljeve prijetnje samo dodatno osnažuju odlučnost Litve i njezinih saveznika u obrani suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti.
wpDiscuz
