Čim se spomene ime Kraljeva Sutjeska, otvaraju se vrata duboke prošlosti, najviše one srednjovjekovne, jer poznata je po tome što se u njoj nalazi franjevački samostan s crkvom sv. Ivana Krstitelja koja je podignuta 1858. na mjestu nekadašnjih crkava, piše Večernji list BiH.
Znamenitosti su i bogati samostanski arhiv, muzej i knjižnica s više od 11.000 knjiga i inkunabulama (knjige tiskane do 1500. godine.
aime, nakon izuma Gutenbergova tiskanog stroja, počinju se tiskati prve knjige, poznate kao inkunabule, a riječ je o iznimno vrijednim dragocjenostima, kojih se tu čuva čak 31 primjerak).
Samostan je izgradio hrvatski ban Stjepan II. Kotromanić 1340. godine (Curia bani), a za turske je vladavine bio uništen nekoliko puta (1524., 1658.), ali je nakon svakoga uništenja ponovno izgrađivan.
Umirovljenička populacija
U obliku kojega ima danas, puno je veći od onog prvotnog, srednjovjekovnog i kao takav je izgrađen 1890. Sutješka župa godinu dana prije agresije na BiH imala je 12.500 katolika. No, zbog ratnih događanja, većina katolika sutješke župe izbjegla je, tako da župa danas ima tek 1840 vjernika.
U ovom mjestu, koje je poznato i po franjevačkom samostanu podignutom početkom 14. stoljeća i džamiji iz 15. stoljeća, ali i po ljubaznosti te gostoprimstvu ljudi, prije rata bilo je oko 900 stanovnika. Trenutačno tu živi 220 ljudi, i to većinom umirovljenika. Danas je Kraljeva Sutjeska mjesna zajednica. Dok s našim sugovornikom hodamo kroz Kraljevu Sutjesku, on nam pokazuje oronule zgrade, zatvorene prodavaonice s prljavim prozorima iza kojih vire zastori, stari zahrđali štednjaci i bijela tehnika. Nekada se u te prodavaonice nije moglo ući od gužve. Pokazuje nam malo partizansko groblje uz rječicu Trstionicu. Tu je, kaže naš sugovornik, bila nekada tržnica, a onda su napravili to groblje, ali malo tko od mještana uopće zna tko tu počiva i čiji su tu zemni ostaci.
– To je namjerno učinjeno jer su znali kako je to hrvatski kraj – kaže. Odšetali smo do područne škole koja je napravljena za vrijeme Austro-Ugarske. Nekada je tu školu pohađalo oko 1200 djece, a danas ih je upisano samo šestero, i to od prvog do četvrtog razreda.
Nekada je ta škola, od prvog do osmog razreda, radila u dvije smjene i jednoj međusmjeni, a zapošljavala je 52 prosvjetna djelatnika uz ostalo osoblje koje je radilo u školi, njih oko sedamdeset. – Sada je tu samo jedna učiteljica. Tu je glazbenu kulturu predavao nekada Ivica Šarić, prvak sarajevske Opere, on je tu naš iz Kraljeve Sutjeske – otkriva nam sugovornik i dodaje kako je to mjesto rasadnik kulture i sporta.
Nema više “Brkina dućana”
Naime, osim Dejana Lovrena, iz Kraljeve Sutjeske je i poznata košarkašica Kornelija Kvesić, inače osvajačica srebrne medalje s Olimpijskih igara, reprezentativka bivše države, kasnije je igrala za Šibenik i još neke klubove.
– Žalosno je što Korneliju danas nitko ne spominje – kaže naš sugovornik i pokazuje nam njezinu kuću. Također nam otkriva još neke pikanterije iz svoga života.
– Ja sam s Ivicom Osimom igrao na male golove. Osim je ovdje imao ujaka i u vrijeme ljetnog raspusta dolazio je kod njega. Majka pokojne kantautorice Jadranke Stojaković bila je učiteljica u ovoj našoj školi, a, evo, u ovoj kući, koja je udaljena samo nekoliko metara od kuće Lovrenove bake, odrastao je Željko Šain, bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Šećući po tom pitoresknom bosanskom mjestu nailazimo na “Brkin dućan”.
Preko puta samostana nalazi se “Brkin dućan”, jedina prodavaonica u tom mjestu, gdje su jutra družeći se provodili umirovljenici, čekajući da se otvori jedini kafić koji radi tek od popodnevnih sati. Međutim, od svega je ostao samo natpis da je to Brkin dućan jer se vlasnik prije godinu i pol iselio s obitelji na zapad.
Sreli smo i dosta djece u dresovima hrvatske reprezentacije, neka međusobno komuniciraju i na njemačkom jeziku. Raspust je i došli su s roditeljima u posjet. Švicarska, Austrija i Njemačka bile su obećane zemlje za žitelje Kraljeve Sutjeske, najviše ih se odselilo u te zemlje.
wpDiscuz