Trump će zbog izbora u svakoj mogućoj prilici upirati prstom u Kinu kao u krivca za globalnu krizu. No što je od toga istina – tko zna, a mi pišemo tko je čovjek u kojeg su uprte oči svijetaUjeku pandemije, u trenutku u kojem sve više vlada diljem svijeta bori protiv Kine i njezinih politika, koje su, kako tvrde, pomogle širenju korona virusa diljem svijeta, oštru poruku kineskim vlastima odaslao je Julian Reichelt, glavni urednik njemačkog lista Bild. Uz to, i Britanija je poručila Pekingu da nema “jednostavnog povratka” na staro te da bi međunarodna zajednica trebala tražiti odgovore o kineskom upravljanju krizom.
A francuski predsjednik Emmanuel Macron ustvrdio je kako “očito ima stvari koje su se dogodile, a koje nisu poznate” te da je “naivno” tvrditi da je kinesko upravljanje krizom koju je prouzročio korona virus bolje nego u drugim zemljama. Sve su glasniji pozivi i na oprez prilikom preuzimanja onemoćalih tvrtki, uz napomenu da bi one mogle završiti u kineskim rukama.
Naime, urednik Bilda tvrdi kako ga je na reakciju ponukalo otvoreno pismo koje mu je poslalo kinesko veleposlanstvo u Berlinu. Pismo su mu uputili jer su se njegove novine pitale bi li Kina trebala podmiriti golemu ekonomsku štetu koju je korona virus prouzročio u svijetu. U odgovoru na njihov istup, naslovljenom s “Dragi predsjedniče Xi Jinping”, Reichelt kroz pet točaka secira i napada Peking i njegovo ponašanje, ne štedeći kinesku vrhušku.
– Vaša mi ambasada govori da se ne pridržavam ‘tradicionalnog prijateljstva naših naroda’. Pretpostavljam da velikim ‘prijateljstvom’ smatrate to da sad velikodušno šaljete maske po svijetu. To nije prijateljstvo, ja bih to nazvao imperijalizmom skrivenim iza smiješka – trojanskim konjem. Vi planirate ojačati Kinu putem kuge koju ste izvezli. Nećete uspjeti. Korona će biti vaš politički kraj, prije ili kasnije – naglasio je Reichelt.
Xija proziva i zbog uskraćivanja slobode putem nadzora. Tvrdi da država koja nije slobodna nije ni kreativna ni inventivna.
– Iz tog ste razloga svoju zemlju učinili svjetskim prvakom u krađi intelektualnog vlasništva. Kina se obogaćuje na tuđim izumima umjesto da dolazi do vlastitih. Razlog zbog kojega Kina nema izuma je taj da ne dopuštate mladim ljudima da slobodno razmišljaju. Najveći kineski izvozni hit (koji nitko nije želio, ali koji se proširio bez obzira na to po svijetu) je korona virus – poručuje mu.
Glavni urednik Bilda također tvrdi da su i Xi, i njegova vlada, i kineski znanstvenici morali znati da je korona virus vrlo zarazan, ali da su to tajili od ostatka svijeta.
– Vaši čelni stručnjaci nisu odgovorili kad su zapadnjački istraživači htjeli doznati što se događa u Wuhanu. Bili ste preponosni i previše nacionalistički da biste rekli istinu koju ste smatrali nacionalnom sramotom – tvrdi urednik te Xija proziva i za navode u Washington Postu, koji je prenio da su kineski laboratoriji u Wuhanu istraživali korona virus u šišmiša, ali bez poštovanja najviših sigurnosnih standarda.
– Vaša moć se urušava. Stvorili ste tajnovitu, netransparentnu Kinu. Prije korona virusa Kina je bila poznata kao država nadzora. Sad je Kina poznata kao država nadzora koja je svijet inficirala smrtonosnom bolesti. To je vaše političko nasljeđe – ustvrdio je Reichelt.
Uz Kinu se inače, a pogotovo od izbijanja epidemije korona virusa, veže niz kontroverzija. Primjerice, u petak su kineske vlasti priznale da su objavile netočan broj smrtnih slučajeva u Wuhanu, ishodištu zaraze. Novi broj preminulih za 50 posto je veći. Isto tako, novinska agencija AP objavila je kako su kineske lasti šest dana odbijale javno priznati da se suočavaju s epidemijom. U tih šest dana se, tvrde znanstvenici, moglo poduzeti niz mjera za obuzdavanje krize te se moglo ublažiti širenje korona virusa na globalnoj razini.
A na čelu jedne od najvećih svjetskih gospodarskih sila je generalni sekretar Centralnog komiteta KPK-a, predsjedavajući Centralnoj vojnoj komisiji KPK, predsjednik NR Kine i predsjedavajući Centralnoj vojnoj komisiji NR Kine – Xi Jinping.
Tko je čovjek koji uživa veliku potporu u Kini, ali i koji zbog korona virusa trpi salve kritika i optužbi da je upravo on kriv za pandemiju?
Xi Jinping postao je predsjednik Kine 2012., u doba pojačane asertivnosti i autoritarnosti. Došao je s ciljem da učvrsti kinesku poziciju supersile, istodobno pokrećući borbu protiv korupcije u državi. Savršen politički šahist, vođa Komunističke partije Kine brzo je konsolidirao vlast, uvrštavajući svoje ideje, misli, ali i ime, u ustav – čast koja je dotad bila rezervirana samo za Mao Zedonga.
“Misao Xi Jinpinga” znači da će svaka kritika predsjedniku biti shvaćena kao prijetnja vladavini Komunističke partije. Odbor za rukovođenje predstavljen u listopadu 2017. nije uključivao očitog nasljednika, što je povećalo izglede da je Xi namjeravao upravljati tijekom više mandata. Komunistička stranka potvrdila je taj cilj, s prijedlogom da se ukine klauzula u ustavu koja predsjedništvo ograničava na dva mandata.
No što je prethodilo strelovitom uspjehu Xi Jinpinga?
Rođen je u Pekingu 1953., sin je revolucionarnog veterana Xi Zhongxuna, jednog od osnivača Komunističke partije i potpredsjednika vlade. Zbog svojih slavnih korijena Xi sebe doživljava kao “princa” – dijete elitnih visokih dužnosnika. Ali bogatstvo njegove obitelji drastično je opalo kad je njegov otac 1962. eliminiran prije Kulturne revolucije i zatvoren. U dobi od 15 godina mlađega Xija poslali su na “preodgoj” i naporan rad u zabačeno i siromašno selo Liangjiahe na sedam godina, iskustvo koje će se kasnije uvelike uklopiti u njegovu službenu biografiju.
U početku je nekoliko puta pokušao pridružiti se partiji, ali odbili su ga zbog njegova oca. Nakon što je 1974. konačno prihvaćen, naporno je radio da se uspne na vrh – prvo kao lokalni tajnik stranke u provinciji Hebei, prije nego što je prešao na više uloge na drugim mjestima, uključujući dužnost šefa stranke u Šangaju, drugom kineskom gradu i financijskom središtu. Njegova sve veća uloga u stranci dovela ga je do njezina najvišeg tijela za donošenje odluka, Stalnog odbora Politbiroa, a 2012. izabran je za predsjednika.
Bio je oženjen dva puta, 1980-ih vjenčao se s Ke Linging, kćeri diplomata Ke Hua, poznatoga kao veleposlanika NR Kine u Londonu. Brak je nakon nekoliko godina završio razvodom. Potom se 1987. vjenčao s poznatom pjevačicom Peng Liyuan, s kojom ima kćer Xi Mingze, koja pod pseudonimom studira na Harvardu. Xi posjeduje doktorate iz kemijske tehnologije i političkih znanosti.
Ostali članovi obitelji i njihovi poslovi u inozemstvu bili su podvrgnuti strogoj kontroli tiska Xi je energično slijedio ono što je nazvao “pomlađivanjem kineske nacije”, svojom vizijom China Dream. Pod njim je Kina provela gospodarsku reformu za borbu protiv usporavanja rasta, reducirao je glomazna državna poduzeća i smanjio zagađenje okoliša, kao i trgovinski projekt One Belt One Road (Jedan pojas, jedan put), kojim Peking nastoji osnažiti kinesko gospodarstvo i sigurnost stvaranjem goleme trgovinske mreže koja se proteže od Azije do Europe, Bliskog istoka i Afrike.
Zemlja je postala lider na globalnoj sceni, od svoje kontinuirane dominacije u Juž- nom kineskome moru unatoč međunarodnim protestima, do povećavanja moći ulijevanjem milijardi dolara u azijska i afrička tržišta. To je popraćeno porastom domoljubnog nacionalizma, koji su inicirali državni mediji, s posebnim naglaskom na Xija kao kineskog vođu, pa su ga neki oponenti optuživali da je razvio kult ličnosti, poput bivšeg vođe Mao Zedonga.U Kini je Xi vodio nemilosrdan rat protiv korupcije te je kaznio više od milijun “tigrova i muha”, što se odnosi na visoke i niske dužnosnike stranke.
Neki promatrači smatraju kako je kampanja usmjerena na uništavanje protivnika i dio je niza Xijevih političkih manevara usmjerenih na konsolidaciju njegove moći. Novonastala situacija dovela je kineskog predsjednika u vrlo nelagodan položaj, pa je prvi put primoran reagirati i spašavati svoj ugled. Svjestan globalnih posljedica korona virusa, Xi Jinping započeo je intenzivnu diplomatsku inicijativu slanja milijuna zaštitnih maski i medicinskih timova te omoguća vanja zajmova s niskim kamatama kojima Kina nastoji otkloniti kritike zbog početnih propusta u suzbijanju zaraze.
Peking je već poslao velikodušnu pomoć najteže pogođenim europskim zemljama, čime želi osvojiti simpatije međunarodne javnosti. Uz to, Kinezi su Filipinima i Pakistanu donirali stotine tisuća kirurških maski i testova na korona virus, a poslali su i medicinske ekipe u Iran i Irak te odobrili pola milijarde dolara zajma za pomoć Šri Lanki u suzbijanju epidemije. Peking se bori i za što veći utjecaj na području jugoistočne Europe, a pomoć šalje i političkim saveznicima u Africi, smatranoj mogućim budućim glavnim kriznim geopolitičkim žarištem. Sve te donacije, u kojima sudjeluju i kineske privatne tvrtke, koriste se za repozicioniranje Kine kao alternativnoga globalnog lidera.
Stručnjakinja za Kinu na Sveučilištu Heidelberg, Marina Rudyak, ističe kako se Kini pruža prilika da uskoči na prazno mjesto dok američka vlada pod Trumpovim vodstvom ne uspijeva dati smislen međunarodni odgovor na globalnu krizu. Europska unija okupirana je nacionalnim odgovorima na ugrozu.
Predsjednik Europske trgovinske komore u Kini, Jörg Wuttke, ističe kako će javno mišljenje u Europi biti sve više naklonjeno Pekingu ako on ustraje u strategiji popravljanja imidža. No Trump će zbog svojih izbora u studenom u svakoj mogućoj prilici upirati prstom u Kinu kao u glavnoga krivca za globalnu krizu. Poznato je da će ekonomske posljedice ovog virusa biti katastrofalne, a kako će veliki igrači igrati, ostaje nam da vidimo.
wpDiscuz
