KONZERVATIVNOST MLADIH: Trebamo li se čuditi što im je NDH OK, a gay nije?

Hrvoslav Pavić/Tris.com.hr, Lupiga.Com

Mlađa biračka populacija u Hrvatskoj, u dobi od 18 do 30 godina, uglavnom je sklonija konzervativnoj, desnoj političkoj opciji utjelovljenoj u HDZ-u i njegovoj samoprozvanoj Domoljubnoj koaliciji. Vrlo jasno je to pokazalo istraživanje koje je uoči parlamentarnih izbora 2015. godine za RTL u svih deset izbornih jedinica unutar Hrvatske provela Promocija plus.

Iznimke su tek I. izborna jedinica, gdje se 26,4 posto mladih birača uoči izbora izjasnilo da preferira SDP-ovu koaliciju Hrvatska raste, naspram 21,5 posto birača u dobi do 30 godina koji su birači HDZ-a, III. izborna jedinica, gdje se za “ljevicu” izjasnilo 28,3 posto, a za desnicu 23,9 posto mladih birača i VIII. izborna jedinica, gdje se 18,5 posto mladih birača priklonilo SDP-ovoj, a 16,7 posto HDZ-ovoj koaliciji. Radi se o izbornim jedinicama koje obuhvaćaju centar Zagreba, sjeverozapadnu Hrvatsku, te područje Istre i Kvarnera. U svim ostalim Hrvatskim krajevima mladi birači u dobi od 18 do 30 godina znatno su skloniji političkoj desnici.

U II. izbornoj jedinici je podršku HDZ-ovoj koaliciji tako izrazilo 32,3 posto birača do 30 godina, naspram 24,2 posto birača SDP-a. U VI. izbornoj jedinici HDZ-ovoj koaliciji naginje 24 posto mladih birača, naspram 22,4 posto birača SDP-ove koalicije, a u VII. izbornoj jedinici konzervativnoj opciji priklanja se 29,5 posto birača mlađih od 30 godine, naspram 23,8 posto SDP-ovih birača u istoj dobnoj skupini.

Razlika u korist konzervativaca među mlađim biračima posebno je naglašena na području Dalmacije i Slavonije. U IX. izbornoj jedinici, koja obuhvaća sjevernu i srednju Dalmaciju, čak 43,7 posto mladih birača u istraživanju Promocija plus identificiralo se s konzervativnim HDZ-om, dok je tek 19,8 posto birača u dobi do 30 godina sklono SDP-u. Razlika je još veća na jugu Dalmacije, u X. izbornoj jedinici, gdje je 44,4 posto mladih birača izrazilo privrženost HDZ-ovoj koaliciji, dok je SDP-ovu koaliciju podržavalo tek 15,6 posto birača u dobi do 30 godina.

Vrlo slično je i stanje u dvije slavonske izborne jedinice, IV. i V., gdje birači mlađi od 30 godina također u velikom postotku izražavaju sklonost desnici. U IV. izbornoj jedinici 41,2 posto mladih birača podržava HDZ, a 20,6 posto su birači SDP-a. U V. izbornoj jedinici birača HDZ-a je 37,4 posto, a birača SDP-a 14,8 posto. U Slavoniji u obzir treba uzeti i rejting regionalnog HDSSB-a, također konzervativne stranke pod vodstvom Branimira Glavaša. Biračima HDSSB-a u IV. izbornoj jedinici izjasnilo se 12,2 posto, a u V. izbornoj jedinici 7,8 posto mladih.

Ne vole homoseksualce, ali ne smetaju im ustaše

Iako se raširena konzervativnost među mladima možda čini kao neobična pojava, ona ne predstavlja iznenađenje ni za koga tko je upućen u rezultate recentnih istraživanja provedenih upravo među mlađom populacijom u Hrvatskoj. Jedno takvo istraživanje, koje je privuklo veliku pozornost javnosti, je i “Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj” GOOD inicijative, GONG-a i Instituta za društvena istraživanja.

Radi se o istraživanju koje je provedeno na 1146 maturanata, među kojima 50,7 posto ženskog, a 49,3 posto muškog spola. Najveći udio činili su učenici četverogodišnjih tehničkih srednjih škola i učenici petogodišnje medicinske škole (45 posto), potom gimnazija (29 posto) i trogodišnjih srednjih škola (26 posto). Najveći postotak maturanata bio je iz Zagreba i okolice (25 posto), zatim Dalmacije (22 posto), Slavonije (19 posto), Sjeverne Hrvatske (18 posto), Istre, Gorskog kotara i Primorja (9 posto), te Moslavine, Korduna, Like i Banije (7 posto), temeljem čega se lako izvlači zaključak da je uzorak i više nego reprezentativan, te da realno odražava političke stavove hrvatskih maturanata.

NDH je OK, gay nije (FOTO: Lupiga.Com)

Iz ovog istraživanja doznali smo kako 62 posto maturanata smatra da očuvanje nacionalnog identiteta mora biti jedan od glavnih ciljeva vlasti, da ih 39,8 posto vjeruje da je hrvatska tradicija bogatija od tradicija većine drugih naroda, da ih 40 posto misli kako hrvatski vojnici ne smiju biti progonjeni zbog ratnih zločina, da samo njih 28,5 posto misli da je Nezavisna Država Hrvatska (NDH) bila fašistička tvorevina, da bi ih više kažnjavalo javno isticanje komunističkih (57,1 posto), nego fašističkih simbola (54,4 posto)…

Prilično diskriminatorne stavove maturanti imaju i prema homoseksualcima: 64,9 posto maturanata vjeruje da homoseksualne osobe ne bi trebale javno isticati svoju seksualnu orijentaciju, 49,5 posto maturanata tvrdi da bi homoseksualcima trebalo zabraniti javne istupe, 48,1 posto maturanata misli da je homoseksualnost neka vrsta poremećaja i bolesti…

Pritom nije naodmet spomenuti ni činjenicu da se hrvatski maturanti izražavaju kao prilično religiozni. Čak 42,9 posto maturanata tvrdi da su uvjereni vjernici koji prihvaćaju sve što ih njihova vjera uči, dok ih dodatnih 24,8 posto kaže da su religiozni, ali ne prihvaćaju sve što ih njihova vjera uči. Također, 20,5 posto maturanata smatra da su samo katolici pravi Hrvati, a po 23,2 posto ih misli da Ustavom treba Hrvatsku definirati kao nacionalnu državu isključivo hrvatskog naroda, te proglasiti katoličanstvo jedinom religijom Hrvata.

Mladi protiv pobačaja

Na sličnom je tragu i istraživanje “Religija i ljudska prava” koje je prof. dr. sc. Gordan Črpić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta proveo u studenom i prosincu 2014. godine na 1284 srednjoškolaca i srednjoškolki u 20 županija i Gradu Zagrebu. U ovom se istraživanju 85 posto ispitanika deklariralo katolicima, dok je 45 posto ispitanika kazalo da se mole svaki dan. Njih 42 posto bi zabranilo pobačaj, 19 posto ih je po ovom pitanju neodlučno, a protiv zabrane pobačaja izjasnilo se 37,5 posto ispitanih. Istraživanje je pokazalo i da ispitanici koji ne idu ili neredovito idu na misu znatno više podržavaju građanska i politička prava, dok oni koji često idu na misu više podržavaju socioekonomska prava. Na misu redovito ide njih 32 posto, što je nešto veći udio nego među generalnom populacijom.

Tendenciju okretanja mladih prema konzervativnim društvenim vrijednostima pokazalo je još prije nekoliko godina i istraživanje “Mladi u vremenu krize”, nastalo u suradnji Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Zaklade Friedrich Ebert, koje je provedeno 2012., a objavljeno 2013. godine. Ovo istraživanje obuhvatilo je 1500 ispitanika u dobi od 14 do 27 godina; njih 28,5 posto u dobi od 14 do 17 godina, 35,7 posto u dobi od 18 do 22 godine i 35,8 posto starijih od 23 godine.

Tada je za potpunu zabranu pobačaja bilo 12,4 posto mladih, 20 posto bilo je neodlučnih, a 28,7 posto dopustilo bi pobačaj samo u medicinski opravdanim slučajevima. Tek nešto više od trećine mladih – 38,9 posto – u ovom istraživanju je kazalo da pobačaj treba biti dopušten zakonom. Istovremeno je 18 posto ispitanika smatralo da su homoseksualci potpuno neprihvatljivi, a dodatnih 18,6 posto da su uglavnom neprihvatljivi. Njih 31,7 posto o ovom pitanju nije imalo mišljenje, za 20,6 posto mladih su homoseksualci bili uglavnom prihvatljivi, a tek za njih 11,1 posto u potpunosti prihvatljivi. Pokazalo se da su tolerantnije one mlade osobe s višim stupnjem obrazovanja, u većim gradovima, čiji su roditelji bolje obrazovani. Osim obitelji, okoline i sustava obrazovanja, na vrijednosne stavove mladih evidentno utječe i klima egzistencijalne nesigurnosti; najvećim problemima hrvatskog društva mladi smatraju nezaposlenost (79,4 posto), porast siromaštva (68,4 posto) i nesigurnost radnog mjesta (63,5 posto).

Traže sigurnost u tradiciji

Fenomen konzervativnosti među mlađom hrvatskom populacijom ne predstavlja nikakvo iznenađenje za dr. sc. Dinku Čorkalo Biruški, predstojnicu Katedre za socijalnu psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Vrijednosni stavovi mladih, kaže Čorkalo Biruški u razgovoru za Lupigu, samo su odraz stanja u društvu.

“Mi naravno od mladih očekujemo da budu buntovniji kada im društvo daje elemente i pruža priliku da budu buntovni. Međutim cijelo društvo je okrenuto prema konzervativnom kraju. Cijelo se društvo od devedesetih počelo konzervativirati i to je na mlade ostavilo snažan utjecaj, jer drugih utjecaja nisu imali. Taj je utjecaj prisutan u školi, dolazi izrazito od crkve, iz različitih društvenih segmenata mladi dobivaju dosta konzistentnu poruku: a to je jedan dosta konzervativniji svjetonazor nego što bismo očekivali od mladih ljudi”, kaže Čorkalo Biruški.

Bliže su im konzervativne stranke (FOTO: Facebook/Tomislav Karamarko)

Ističe da odnos prema homoseksualnosti ili pobačaju doista jesu jasni indikatori vrijednosnih stavova mlade populacije, ali također naglašava kako se radi o temama koje u društvu ne otvaraju mladi, već zreli, odrasli ljudi, posebno članovi tzv. političke i crkvene elite. “Ne bih rekla da se mladi okreću prema konzervativizmu, nego samo odražavaju društvenu klimu kakva sada jest. To nije nešto što primjećujemo samo u Hrvatskoj, to je nešto što vidimo među mladom populacijom postkomunističkih, postsocijalističkih zemalja. Radi se o promjeni koja dolazi nakon izrazito lijevih društava, ako su se ta društva doista mogla zvati lijevima; ta zamjena jednog autoritarnog sklopa drugim, potreba za sigurnošću”, kaže Čorkalo Biruški.

Konzervativne vrijednosti, kako objašnjava naša sugovornica, pozivaju na ono što je dobro poznato – na tradiciju, privrženost obitelji, privrženost grupi. “Osjećaj sigurnosti ulijeva sve ono što ni na koji način ne uznemirava, što ne nudi nešto novo, ne propituje dobro utabane staze, dobro poznate društvene obrasce. Sve ono što potiče na njegovanje tradicije ulijeva sigurnost. S druge strane, opcije koje su nešto modernije, liberalnije usmjerene su na propitivanje stvarnosti u kojoj živimo, na provokaciju, a to izaziva nemir”, kaže Čorkalo Biruški.

Upravo potreba za sigurnošću, naglašava Čorkalo Biruški, izvorište je okretanja prema konzervativnim vrijednostima u vremenima gospodarske krize koja izaziva nesigurnost u različitim segmentima društva. “Činjenica je da su upravo mladi ti koji će podnijeti teret nezaposlenosti, teret krize njima tek predstoji. I Europa je sve nezaposlenija, to nije slučaj samo u Hrvatskoj. A desni svjetonazori ili svjetonazorski obrasci u kriznim vremenima nailaze na plodno tlo. I tu treba reagirati; ne smijemo se ponašati kao da nije važno što su mladi nešto konzervativniji, već treba prosvjećivati, intenzivirati širenje obzora, poticati na kritičko mišljenje, stvoriti kritičnu masu ljudi koji mogu promišljati društvenu stvarnost i koji neće dopustiti da društvo ode u krajnost”, kaže Čorkalo Biruški.