U Münchenu je završena međunarodna konferencija o sigurnosti na kojoj je ovog vikenda oko 400 sudionika, najviših svjetskih dužnosnika, tražilo rješenja ukrajinske krize.
Njemački mediji ocjenjuju da je kancelarka Angela Merkel djelovala diplomatski, američki potpredsjednik Joseph Biden nepopustljivo, a šef ruske diplomacije Sergej Lavrov osorno te navode da su se tako iskristalizirala i tri mišljenja o rješenju krize – od američko emotivno-patetičnog, preko njemačkog super-realističnog do ruskog usamljeničkog.
Sama Merkel je bila svojevrsna ”zvijezda” konferencije, pošto je za nekoliko dana u ”putovanju mira”, kako kažu njemački mediji, vodila razgovore u Minsku, Moskvi i Münchenu, odakle putuje u Ameriku, a već u srijedu će biti na novom samitu u Minsku.
Njemačka savezna kancelarka Angela Merkel otputovala je u nedjelju u Washington na razgovore s američkim predsjednikom Barackom Obamom, čija je glavna tema trebao biti summit G7 u Njemačkoj u lipnju ali kojima će kako se očekuje dominirati kriza u Ukrajini
Merkel će još jednom izraziti svoje protivljenje pozivima Washingtona da se isporuči oružje Ukrajini kako bi se njezinu vojsku ojačalo u borbi protiv proruskih separatista.
“Uvjerena sam da se taj sukob ne može riješiti vojnim sredstvima”, rekla je Merkel na muenchenskoj sigurnosnoj konferenciji u subotu.
Njezin posjet Washingtonu događa se uoči planiranog sastanka na vrhu o Ukrajini, koji bi se trebao održati u srijedu u Minsku u Bjelorusiji, na kojemu bi se Merkel i francuski predsjednik Francoise Hollande trebali zauzeti za novi francusko-njemački mirovni plan.
Nakon susreta s Obamom, Merkel će u ponedjeljat otputovati u Ottawu na razgovore s predsjednikom kanadske vlade Stephenom Harperom.
Dvodnevno putovanje u SAD i Kanadu planirano je u okviru priprema za njemačko jednogodišnje presjedanje skupinom sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja.
Merkel će ugostiti sudionike summita G7 7. i 8. lipnja u dvorcu Elmau oko 100 kilometara južno od Muenchena.
Ona je, međutim, istovremeno bila i na meti kritika.
Na konferenciji je, naime, jasno dominiralo njemačko ”ne” isporuci oružja Kijevu i, premda je američki državni tajnik John Kerry demantirao da postoje razlike između SAD-a i Europe povodom pitanja kako odgovoriti na ukrajinsku krizu i uloge Rusije u njoj, vodeći američki senatori, ali i predstavnici baltičkih zemalja, oštro su kritikovali Njemačku i one koje se protive slanju oružja ukrajinskoj vojsci.
Zato se, kako ocjenjuju njemački analitičari, Berlin našao između ”dvije fronte”.
Ova konferencija, premda ne donosi obvezujuće dokumente i zaključke, važi za jednu od onih na kojima se politička elita svijeta, okupljena na malom prostoru, kao rijetko gdje može iza kulisa dogovarati i voditi bilateralne razgovore, a na ovoj je, kako kažu organizatori, bilo čak oko 700 takvih susreta, prenosi agencija Tanjug.
Analitičari kažu da se, kao rijetko ikada do sada, dogodilo da samo jedna tema dominira skupom – a to je Ukrajina.
Osim ukrajinske krize, na dnevnom redu političara i eksperata bila su i pitanja iranskog nuklearnog programa, borbe protiv terorističke skupine ”Islamska država”, situacija na bliskom i srednjem istoku i druge teme.
Na Münchenskoj konferenciji su sudjelovali osim Bidena, za kojeg se kaže da je od aerodroma do Minhena došao u blindiranom autu u kolini od 40 vozila, šefovi diplomacije Amerike i Rusije, John Kerry i Sergej Lavrov, predsjednik Ukrajine Petro Porošenko, iranski šef diplomacije Mohamed Džavad Zarif, generani tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, Angela Merkel i drugi političari.
Ova međunarodna konferencija, koja je svojevrsni politički spektakl u glavnom gradu Bavarske, i ove godine je praćena snažnim mjerama sigurnosti, ali i demonstracijama protivnika NATO-a i globalizacije.
Oko 400 sudionika skupa osiguravalo je deset puta više njemačkih policajaca.
Njemački sigurnosni organi smatraju da je u sukobima na istoku Ukrajine do sada stradalo čak 50.000 ljudi, što je skoro deset puta više od službenih podataka o žrtvama sukoba, ističe Frankfurter Algemeine Zeitung u nedeljnom izdanju.
Tjednik piše da bi, prema informacijama iz njemačkih sigurnosnih krugova, broj stradalih ukrajinskih vojnika i civila mogao biti oko 50.000 ljudi.
Službene brojke su, prema tim saznanjima, definitivno preniske i nisu pouzdane.
U tekstu se podsjeća da ukrajinska vlada navodi da je u borbama poginulo 1.200 vojnika i 5.400 civila, a Ujedinjeni narodi iznose podatak o 5.360 mrtvih.
wpDiscuz