Za uvod u 2016. nudimo pet zanimljivih i opuštajućih naslova, među kojima se može naći posljednja knjiga izvrsne spisateljice za djecu i mlade Nade Mihelčić te duhovite proste priče Pere Kvesića, ali i dva vrhunska putopisa koja će vas odvesti u daleke krajeve svijeta, sve do Hindukuša i Prinčevskih otoka. Za one kojima ni sve to nije dovoljno za kratkotrajan bijeg od stvarnosti, tu su Morrisonove psihodelične ‘Vizije’.
‘Draga mama’ Nade Mihelčić (Naklada Ljevak)
Zanimljivost romana ‘Draga mama’, ujedno i jedna od njegovih glavnih kvaliteta, proizlazi iz načina kako Nada Mihelčić vodi cjelokupnu priču. Sva su događanja, ali i sve misli, emocije i unutarnji rascjepi prikazani iz pripovjedačke i fokalizatorske pozicije Viktorije, odnosno Bucke, kako je, ne obazirući se na činjenicu da se mladoj djevojci to nimalo ne sviđa, uporno zove njezina majka.
Riječ je, naime, o vrlo suptilnom i nimalo nasilnom skidanju velova s različitih aktualnih društvenih fenomena kao što su bračne krize i neslaganja, nevjera, položaj djeteta u situaciji kada se roditelji razvode, problematika školstva i neadekvatnog odnosa profesor – učenik, teška ekonomska situacija i besparica, odnos prema povijesti… Pogled koji Nada Mihelčić otvara mladome čitatelju jest pogled prema pozitivnim društvenim i općeljudskim vrijednostima – toleranciji, uvažavanju različitosti, odupiranju pomodnosti i drugim vidovima ideološke ili ekonomske propagande, otvorenom umu i zdravom razumu, poručuju iz Naklade Ljevak.
Nada Mihelčić rođena je 1946. u Zagrebu, gdje je završila gimnaziju, apsolvirala na FPN, paralelno upisala studij filozofije i indologije na Filozofskom fakultetu i pohađala predavanja na Pravnom fakultetu, trudeći se dobiti što šire obrazovanje, a onda je sve napustila i odlučila putovati. Dugo godina se bavila astronomijom, alpinizmom te prodavala američku građevinsku i brodograđevnu opremu diljem Europe. Počinje pisati tek u zreloj dobi. Njezin prvi roman ‘Bilješke jedne gimnazijalke’ nedugo po objavljivanju uvršten je u lektiru za osme razrede osmogodišnjih škola. Nakon toga joj Hrvatski radio izvodi i počesto reprizira dječju radiodramu ‘Arno i zlatna ribica’. Autoričin drugi roman objavljen pod nazivom ‘Zeleni pas’ pokazao je kako uspjeh njezine prve knjige nije bio slučajnost. ‘Zeleni pas’, napisan i objavljen 2009., postigao je svojevrstan rekord osvojivši u istoj godini sve četiri prestižne nagrade za koje je bio nominiran, a to su nagrada ‘Grigor Vitez’, nagrada ‘Anto Gardoš’, nagrada ‘Mato Lovrak’ i naposljetku, ali ne manje važnu godišnju nagradu Mali Princ koja se dodjeljuje najboljoj knjizi za djecu i mlade na teritoriju Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Nije suvišno spomenuti kako se ‘Zeleni pas’ našao i u polufinalu tportalovog natječaja za roman godine, a to je za knjigu namijenjenu djeci posve neuobičajen i lijep uspjeh. Godine 2011. autoričin roman ‘Pustolovine Arna i Điđija’ dijeli nagradu ‘Grigor Vitez’ s knjigom ‘Noina mačka i drugi igrokazi’ autorice Sanje Lovrenčić za najbolju dječju knjigu napisanu tijekom 2010. godine.
‘Kratka šetnja Hindukušom’ Erica Newbyja (Libricon; prevela Mirna Čubranić)
Kad su se Eric Newby, trgovac u modnoj industriji, i karijerni diplomat Hugh Carless uputili u osvajanje vrha visokog šest tisuća metara u Afganistanu, njihovo jedino alpinističko iskustvo bio je penjački vikend-tečaj u Walesu. Put ih je vodio cestom preko Turske i Irana do divljih planina Hindukuša, i potom kroz izoliranu afganistansku pokrajinu Nuristan nazad do Kabula. Dnevnički zapisi s ovog puta oblikovani su 1958. u knjigu koju je National Geographic uvrstio među 20 najboljih pustolovnih knjiga svih vremena, podsjeća nakladnik Libricon.
‘Kratka šetnja Hindukušom’ briljantno je napisana knjiga, izvanredno čitljiva, u skladu s duhom vremena i puna diskretnog humora. Autoironičnim jezikom kojim se služi, Eric Newby uspijeva njihov neuspješan pokušaj uspona na vrh Mir Samir pretvoriti u svojevrsnu pobjedu, jer njegova priča govori o tome kako su putovali, a ne što su postigli, što knjizi daje trajnu draž. Knjiga je ujedno i impresionistička slika života prije pedesetak godina u dvije susjedne, ali posve drugačije doline u gorskom lancu Hindukuš, u sjeveroistočnom Afganistanu. A tu je i sjajan kraj koji opisuje njihov posve slučajni susret s Wilfredom Thesigerom, povijesnim likom iz zlatnog doba istraživanja, za koji je kritičar The Timesa napisao: ‘Još uvijek mislim kako je zadnjih nekoliko rečenica ‘Kratke šetnje Hindukušom’ najduhovitiji kraj neke knjige koji sam ikada pročitao.’
wpDiscuz