Iako vojnim analitičarima nije jasno kojim oružjem, ljudstvom i resursima, konačno i novcem, bez kojeg se ne vodi nijedan rat, Kijev to misli postići, 24. Veljače je načelnik oružanih snaga Ukrajine Viktor Muženko najavio “kako se zemlja priprema za odbijanje nadolazeće agresije iz Rusije”. Prema izvješćima novinara, ukrajinski vojni stručnjaci trenutno procjenjuju borbenu sposobnost Rusije za puni rat u naredne tri godine.
“Trebali bismo biti spremni sada, sutra, za tjedan dana, za godinu i tri godine, sve dok slična prijetnja Ukrajini ne nestane”, rekao je Viktor Muženko.
Ukrajinski general je također rekao da je Kijev izradio planove za nekoliko mogućih ratnih scenarija.
Načelnika Glavnog stožera Ukrajine je ovo rekao ubrzo nakon što je predsjednik Petro Porošenko 20. veljače potpisao “zakon o reintegraciji”.
Ključni dio ovog dokumenta je što ukrajinska politika više ne daje naglasak na “borbu protiv separatista”, nego na “borbu protiv inozemne agresije”, a službeno je za “agresora” proglašena Rusija.
Već drugi dan je prekinuta takozvana “Antiteroristička operacija Ukrajine” i pokrenuta “Operacija ujedinjenih snaga”. U okviru ovog zakona je Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) upravljanje vojnim operacija u Donbasu predala Oružanim snagama Ukrajine.
“Operacija ujedinjenih snaga” je u praksi proglašavanja rata na području samoproglašenih republika Donbasa i na graničnim područjima Donbasa pod kontrolom Ukrajine.
FOTO: Viktor Muzenko
Uz otvorene izjave o ratnom zakonu, Kijev se istovremeno mora baviti s nizom ozbiljnih unutarnjih problema. Osim toga, ovaj zakon znatno otežava dobivanje međunarodnih zajmova, koji su Ukrajini nužni za preživljavanje. Zato je odabrana terminologija “Operacija ujedinjenih snaga”, kojom se pokušava prikriti prava priroda odluke Kijeva.
Ipak, Muženkova izjava je otvoreno pokazala raspoloženje koje prevladava u Kijevu, ili barem stav jednog dijela ukrajinskog vojnog vodstva.
Još dok je bio prijedlog, “Zakon o reintegraciji Donbasa” su mnogi definirali kao zakon koji u suštini podrazumijeva rat protiv Rusije. Nedavna izjava načelnika Glavnog stožera ukrajinske vojske nije toliko objava rata, koliko napor da se ubrza njegovo izbijanje.
Usvajanje zakona od strane Vrhovne Rade i njegovo potpisivanje od strane predsjednika Porošenka prati koncentriranje vojske i vojnih vozila blizu linije kontakta s vojskom Donbasa, što se tumači kao priprema snaga za rat sa svojim istočnim susjedom.
Prošlog tjedna je odbijen vrlo povoljan prijedlog za Ukrajinu, koji je uključivao razmještanje mirovnih snaga Ujedinjenih naroda iz Bjelorusije, zemlje domaćina Sporazuma iz Minska, što dodatno potvrđuje namjeru Kijeva da sukob u Donbasu riješi silom i uz vojnu i diplomatsku potporu Zapada.
FOTO: Ilustracija, Ukrajinski vojnici
Vojske i stanovništvo samoproglašenih republika Donbasa očekuju ukrajinsku ofenzivu, ali se nitko ne usuđuje prognozirati kada će ona početi.
Kijev bez sumnje trenutno traži prikladnu priliku za pokretanje napada, ali se on mora pokrenuti pod izgovorom da su mora Donjecka i Luganska Narodna Republika prekršile Sporazum iz Minska. Bilo koji protunapad republika Donbasa će Kijev međunarodnoj zajednici prikazati kao dokaz “ofenzive separatista ili Rusije”.
Sjetimo se samo primjera iz 2008. godine, kada je Zapad cijeli svijet uvjeravao da nije Gruzija napala Južnu Osetiju, već Rusija. Otprilike isti scenarij se može očekivati u Donbasu.
Neki ruski mediji sugeriraju kako će za ukrajinsku vojsku vjerojatna prilika za napad biti parlamentarni izbori koje su čelnici DNR i LNR zakazali za jesen. No, Kijev će teško imati toliko strpljenja, a još manje strateškog razmišljanja.
Vjerojatnije je da će ukrajinski “Blitzkrieg” početi ranije, možda ovog proljeća ili ljeta. Ako vremenski uvjeti to budu dopustili, mogao bi se pokrenuti kao pozdrav ruskim predsjedničkim izborima ili Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji.
Osim toga, Svjetsko nogometno prvenstvo će se održati i u Rostovu na Donu, koji je 2014. doslovno postao grad na liniji fronte.
Razumije li Ukrajina razliku između svojih oružanih snaga i Rusije? Svakako, kao što je otkriveno u objavi načelnika Glavnog stožera soldateske Kijeva. Gore navedeno potvrđuje da Kijev svoje izračune ne temelji na vojnim, već političkim čimbenicima, što znači da bi, čak i neuspješnom ofenzivom, napadom osigurao željeni rezultat, prenosi logično.com
wpDiscuz