Poskupljenja od po nekoliko feninga gotovo svaki tjedan zapljuskuju bh. trgovačke centre. Tihi rast cijena doveo je do toga da je mjesečna potrošnja jednog domaćinstva sa 800 KM, koliko je za potrošačku korpu izdvajano prije četiri godine, dosegla iznos od gotovo 2.000 maraka!
Predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete življenja „Futura“ iz Mostara Marin Bago kazao je da je, prema podacima Zavoda za statistiku Federacije BiH, potrošačka korpa u prošloj godini iznosila 1.850 KM. No, navodi da je ona sada znatno veća i da se kreće oko par tisuća maraka, piše Avaz.
– Glavni je problem što je minimalna potrošačka korpa do sada iznosila 1.850 KM, dok prosječna plaća godinama ostaje oko 800 KM. Dakle, dvije prosječne plaće ne mogu pokriti minimalan iznos potrošačke korpe. Ovakve situacije nema nigdje u regiji, ali ni u Europi – kaže Bago.
Kada platim račune, ne ostane mi ništa, zadužen sam do grla, hrana je najskuplja, samo su neki od odgovora građana na pitanje kako preživljavaju s prosječnom plaćom od 870 KM.
Alija Nenadić posao u Srednjobosanskoj županiji traži već tri godine. Sa suprugom, djecom i teško bolesnom majkom preživljava od 326 KM njezine mirovine. Tvrdi da im mirovina jedva pokrije račune, a kaže da je preživljavanje u BiH za većinu koja ne radi prava umjetnost. S mirovinom od 326 KM jedva preživljavaju i umirovljenici koji sami žive.
– Preživljavamo kako moramo. Gledaš cijene, znaš da ne možeš to kupiti, ostaviš odakle si uzeo… Eto, tako je umirovljenicima – kazala je Sarajka Fatima Mušanović.
Ni studentima nije ništa lakše. I njihov je jelovnik kao kod umirovljenika, samo osnovno.
Da su cijene visoke za naš standard, kažu i prodavači i trgovci. Navode i da kupovna moć stanovništva nikad nije bila slabija i da je sve učestalija prodaja robe na komad.
– Kupuju par jaja, dvije do tri voćke i do nekoliko krumpira ili mrkvi – rekao je jedan trgovac.
Bago ističe da je ovakvo stanje neodrživo.
– Ono što dodatno ne ide na ruku potrošačima jeste i što su cijene porasle, a pakiranja su manja. Sada na policama imamo sol, rižu, brašno ili šećer koji se pakiraj u 800 ili 900 grama. Kada analizirate bilo koji proizvod, doći ćete do zaključka da je na djelu puzajući rast cijena, da gotovo svakih mjesec do dva neki proizvod poskupi – kaže Bago.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, obitelji su prošle godine mjesečno u prosjeku najviše novca izdvajale za hranu i bezalkoholna pića 423,30 KM, a za stanovanje i komunalne usluge 384,06 KM. Na prijevoz je izdvajano 141,75 KM, za higijenu 80 KM, a za odjeću i obuću 69,55 KM.
Večernji.ba
wpDiscuz