Ruski projekt plinovoda Južni tok vrijedan 40 milijardi američkih dolara postao je žrtva pada cijena energije, stagnirajuće europske potražnje i političkog odmjeravanja snaga između Europske unije i Moskve zbog krize u Ukrajini.
Rusija je u ponedjeljak objavila da odustaje od projekta slanja plina Europi zaobilazeći Ukrajinu jer ga blokira Europska unija i proglasila Tursku poželjnijim partnerom.
Južni tok trebao je isporučivati 63 milijarda prostornih metara plina na godinu, što je nešto više od 10 posto europske potražnje, čime bi se učvrstila ruska uloga kao glavnog europskog opskrbljivača.
No projekt je ove godine postao metom velikih kritika. Kriza u Ukrajini potaknula je Bruxelles da zamrzne proces njegova odobrenja, a problemi su se pojavili i zbog slabe europske potražnje za plinom i niskih cijena energije, što je dovelo u pitanje njegovu isplativost.
“Mislim da su izgledi da će Južni tok biti sagrađen sada blizu nuli”, rekao je Pierre Noel, stručnjak za gospodarsku i energetsku sigurnost pri Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS).
Plin iz Južnog toka trebalo bi prodavati po cijeni od 9,5 do 11,5 američkih dolara po milijunu britanskih termalnih jedinica (mmBtu), uključujući izvoznu carinu od 30 posto. Prosječne cijene plina u Europi ove su se godine kretale između 6 i 9 američkih dolara po milijunu britanskih termalnih jedinica.
“Pad cijena plina indeksiranih uz naftu i slabija prodaja vjerojatno će Gazprom ove godine gurnuti u crveno”, rekao je Mihail Koršemkin iz instituta Plinske analize u istočnoj Europi, što će ga prisiliti da smanji investicije.
Gazprom prodaje većinu plina putem ugovora povezanih s naftom. Budući da su cijene nafte od lipnja pale 40 posto, a europska potražanja za plinom 10 posto od 2010., pali su i Gazpromovi prihodi.
“Otkazivanje projekta može smanjiti Gazpromov negativan priljev novca od 2014-2017”, rekao je Koršemkin.
Gazprom zadovoljava trećinu europske potražnje, što mu osigurava 80 posto prihoda.
“Otkazivanje Južnog toka odražava interni ruski pritisak kad je riječ o ulaganju ograničenih resursa u trenutku dok sankcije pritišću”, rekao je Carlos Pascual iz Centra za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia.
“Teže je i skuplje doći do kapitala, a najbrže rastuća plinska tržišta na svijetu nalaze se u Aziji dok Rusija gotovo nema izvoznih kapaciteta za azijsko tržište”, dodao je.
Odluka o Južnom toku objavljena je tijekom posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina i direktora Gazproma Alekseja Millera Turskoj, tijekom kojeg je Putin predložio gradnju plinovoda prema Turskoj, nudeći joj plin uz popust.
“Mislim da Putin ne blefira. Mislim da se prilagođava posve novoj geopolitičkoj situaciji u Europi”, rekao je Noel iz IISS-a.
No ideja gradnje plinovoda prema Turskoj nije nova, a neki je smatraju političkim manevrom Moskve da pridobije potporu onih država članica EU-a koje podržavaju taj projekt, prenosi Hina.
Južni tok izazvao je podjele u EU jer su ga Mađarska, Austrija, Srbija, Bugarska i još neke zemlje prihvatile kao rješenje za moguće probleme u opskrbi plinom preko Ukrajine, što se već dogodilo tri puta u zadnjih deset godina. Bruxelles ga s druge strane doživljava kao jačanje ruske energetske dominacije u Europi.
“Alternativa prema Turskoj čak je još više upitna od izravne opcije prema Europi”, rekao je jedan financijski savjetnik koji je želio ostati neimenovan.
Popust na cijenu plina ponuđen Turskoj baca nove sumnje na projekt koji je ionako već bio ekonomski dvojben, a plinovod bi bio i daleko prevelik samo za Tursku jer mu je kapacitet četiri puta veći od turske potražnje.
“Čak i da plinovod bude preusmjeren u Tursku, većina plina završila bi u Europi, pa se postavlja pitanje zašto uvoditi novi tranzitni rizik umjesto da se riješe problemi između Rusije i EU-a i sagradi ga se izravno prema Europi kako je i prvotno planirano”, rekao je savjetnik.
Postavlja se također pitanje kako sada osigurati opskrbu plinom za jugoistočnu Europu. Nijedna ideja do sada nije odmakla tako daleko kao Južni tok pa zemlje u regiji sada čeka nekoliko godina neizvjesnosti.
“Bi li bilo bolje da imamo Južni tok? Apsolutno”, rekao je srbijanski premijer Aleksandar Vučić za državnu televiziju. “Plaćamo cijenu sukoba između velesila.”
“Odluka pokazuje da vanjski svijet ima utjecaj na Rusiju i to vjerojatno veći nego što to ona želi priznati”, rekao je Vaclav Bartuška, češki veleposlanik za energetsku sigurnost.
“U ovoj situaciji svi su gubitnici. Postoji niz zemalja koje doista imaju problem opskrbe plinom”, rekao je jedan europski izvor koji je želio ostati neimenovan.
Neki bugarski dužnosnici nadaju se da Južni tok još nije mrtav i da je moguće pronaći neki kompromisno rješenje.
Ministar gospodarstva Božidar Lukarski rekao je novinarima: “Južni tok ne bi trebalo smatrati suspendiranim dok Rusija ne objavi službenu odluku o tome.”
Južni tok tranzitnim je zemljama nudio i mogućnost zarade na tranzitu plina te zapošljavanje na gradnji.
Zapadni projekt plinovoda Nabucco, koji je imao velike izglede da bude realiziran, odbačen je na kraju dijelom zbog toga što nije bilo dovoljno potražnje i za njega i za Južni tok. Taj je plinovod trebao prenositi plin od Kaspijskog jezera preko Turske do Bugarske i potom Austrije.
Sada se razmatra prijedlog povezivanja slovačkog plinskog čvorišta, koje se opskrbljuje iz različitih izvora, s Balkanom putem plinovoda koji bi prolazio jugozapadnim uglom Ukrajine preko Rumunjske do Bugarske.
“S obzirom na okolnosti to je ekonomski i strateški najbolje rješenje”, rekao je za Reuters Tomas Marecek, predsjednik slovačkog operatera plinovoda Eustream.
Prijedlog gradnje LNG terminala na Krku također se sada može promatrati u novom svjetlu. Mogao bi primati tankere iz Katara, Alžira ili SAD-a i plin bi se potom mogao slati Mađarskoj i ostatku Balkana. Američka vlada podržava taj prijedlog.
Otkazivanje Južnog toka “sigurno povećava izglede za realizaciju terminala na Krku kao alternativne opskrbne rute”, rekao je za Reuters izvor iz hrvatskog ministarstva gospodarstva.
Treća opcija je Transjadranski plinovod (TAP). Kao i Nabucco trebao bi dovoditi plin s azerbajdžanskih kaspijskih polja preko Turske do Europe. TAP konzorcij nije želio komentirati novu situaciju.
Kristalina Georgieva, europska povjerenica za proračun, kazala je u utorak da će EU ubrzati napore kako bi pomogao da se jugoistočnoj Europi osigura veća energetska sigurnost, uključujući financiranje plinskih interkonekcija između Bugarske, Rumunjske i Grčke.
Bruxelles će morati reagirati brzo jer jugoistična Europa sada od njega očekuje pomoć, posebice zato što je EU imao veliku ulogu u miniranju Južnog toka.
bljesak.info
wpDiscuz