Na današnji dan prije 69 godina, točnije u noći s 27. na 28. ožujka.
, 55 Sarajlija, boraca protiv fašizma, obješeni su na Marijin Dvoru u Sarajevu.
Na vješalima su se našli po odluci ustaškog prijekog suda, točnije ustaškog stožera zločinca Maksa Luburića, i to pred samo oslobođenje Sarajeva u Drugom svjetskom ratu.
Ilegalci, kako su se tada zvali antifašisti svih bosanskohercegovačkih religija i nacija, visili su na marindvorskim kestenovima,
Vješanje je imalo za cilj zastrašiti Sarajlije, a među osuđenima bilo je i policajaca koji su vješani po noći da ne bi Sarajlije vidjele da je pola njih mrtvo, a koji su bili pretučeni u to vrijeme u policiji.
Tako su građani Sarajeva bili jako iznenađeni ujutro kada su prolazili pored aleje kestenova i vidjeli da svaki kesten ima po jednog obješenog ilegalca.
Uprkos tome, Sarajevo i Sarajlije nisu pokleknuli pred ustaškim terorom. No danas 69 godina kasnije, na sramotu bošnjačkog naroda, proustaške stranke ubačene su u Vladu Federacije u Sarajevu a taj čin opravdavao se “višim ciljem”. Tužna je građanska ideologija koja za svoje interes koalira sa neofašistima.Strašna poruka koju su tim zločinom željele poslati ustaške vlasti ostalim građanima Sarajeva nije postigla očekivani efekt.
Naprotiv, dan nakon vješanja, sarajevski ilegalci su u izuzetno rizičnim okolnostima uspjeli prenijeti i dostaviti prijeko potrebni sanitetski materijal partizanima, osloboditeljima grada.
U spomen na one koji su pali u ime slobode i očuvanja tradicije slobodarskog duha Sarajeva postavljena je i spomen-ploča ispred Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Postavljanje spomenika je inicirao gradski Savez udruženja boraca antifašističkog rata (SUBNOAR), a podržali Općina Centar, Grad Sarajevo i Kanton.
Spomenik će podsjećati sadašnje i buduće generacije, bez obzira na njihovo vjersko i nacionalno uvjerenje, da treba biti spreman na otpor prema bilo kakvim oblicima i pojavama fašizma. Spomenik nosi trajnu poruku sloge, međusobne ljubavi, hrabrosti i poštenja bh. naroda.
E.F., Radiosarajevo.ba
wpDiscuz