Jučerašnji napad u Münchenu samo je još jedna točka u kontinuiranom slijedu napetosti koje sve više definiraju političku scenu Njemačke, ali i cijele Europe. Njemačka se, od 2015. godine, nalazi u neprekidnom unutarnjem previranju koje je direktno povezano s migrantskim politikama, sigurnosnim izazovima i političkom polarizacijom. Napad Farhada N., 24-godišnjeg Afganistanca koji je u Njemačku stigao kao maloljetni tražitelj azila, ukazuje na duboki raskorak između idealističkih vizija multikulturalnog društva i surove stvarnosti sigurnosnih prijetnji.
No, Njemačka nije izuzetak. Slični događaji tresu Francusku, Švedsku, Belgiju, Austriju – sve zemlje koje su posljednjih godina postale poprišta islamističkih napada, ali i političkih tektonskih pomaka. Pravo pitanje nije zašto se to događa, nego zašto elite u Berlinu, Bruxellesu i Parizu uporno odbijaju mijenjati politiku koja Europu gura prema stanju stalne nesigurnosti.
NJEMAČKA: OD IMIGRACIJE DO POLITIČKE KRIZE
Njemačka je desetljećima bila simbol političke stabilnosti, ekonomske snage i društvene discipline. Danas, taj se imidž urušava pod težinom unutarnjih problema:
✔ Treća godina recesije – Ekonomija stagnira, a industrijska proizvodnja pada.
✔ Rastuće socijalne podjele – Srednja klasa se smanjuje, cijene stanovanja eksplodiraju.
✔ Politička fragmentacija – Tradicionalne stranke gube povjerenje birača.
No, najdublji lom dogodio se nakon migrantske krize 2015., kada je kancelarka Angela Merkel otvorila granice stotinama tisuća migranata s Bliskog istoka i Afrike. Bio je to trenutak u kojem je Njemačka prešla iz države reda u državu eksperimenta, gdje je sigurnosna politika postala podređena humanitarnim idealima.
Ishod?
✔ Dramatičan porast kriminala – Izvještaji njemačkih sigurnosnih službi redovito bilježe nesrazmjerno visoku stopu kriminalnih djela među migrantima.
✔ Eskalacija islamističkih napada – Od napada kamionom na božićni sajam u Berlinu 2016. do jučerašnjeg napada u Münchenu.
✔ Rast desnice – Alternativa za Njemačku (AfD) postala je druga najjača stranka u zemlji, dok CDU sve više zaoštrava retoriku.
Jučerašnji napad dolazi u najgorem mogućem trenutku za njemačke vlasti – uoči izbora 23. veljače, gdje pitanje sigurnosti i migracija dominira kampanjom. Scholzova vlada, suočena s valom nezadovoljstva, pokušava igrati dvostruku igru: s jedne strane osuđuje ekstremizam, ali s druge strane i dalje brani temeljne postulate liberalne migracijske politike. Problem je što birači sve manje vjeruju tim riječima.
KAKO SE NJEMAČKA PROMIJENILA?
U samo deset godina, Njemačka je prošla put od zemlje koja ponosno ističe svoju otvorenost i toleranciju, do društva u kojem su policijske barikade u središtima gradova postale svakodnevica.
🔴 Sustav koji štiti kriminalce – Farhad N. je odbijen kao tražitelj azila, ali mu je ipak dozvoljen boravak iz “humanitarnih razloga”. Kad je došlo do napada, bio je i dalje pod zaštitom države.
🔴 Pravosuđe koje ne funkcionira – Više od 350.000 neriješenih uhidbenih naloga, od čega 14.000 za teške zločine.
🔴 Političari koji bježe od odgovornosti – Umjesto promjene politike, Scholz i Habek nude prazne floskule o potrebi “bolje integracije” i “veće pravne efikasnosti”.
Dok Njemačka politička elita oklijeva, društvena klima se radikalizira. Ljevica i liberali i dalje pokušavaju održati privid normalnosti, dok desnica, vođena AfD-om, sve više galvanizira birače.
JE LI MIGRANTSKA POLITIKA DIO GLOBALNE STRATEGIJE?
Ono što se danas događa u Njemačkoj nije izoliran fenomen, već dio šireg trenda u kojem Europa postaje poprište nove vrste sukoba – onog između suverenističkih i globalističkih vizija budućnosti.
Postoje tri moguća scenarija koja objašnjavaju što se događa:
1️⃣ SLUČAJNA GREŠKA – Europske elite jednostavno nisu predvidjele posljedice vlastitih odluka i sada se suočavaju s gubitkom kontrole.
2️⃣ EKONOMSKA STRATEGIJA – Cilj je bio stvoriti jeftinu radnu snagu i izbjeći demografsku krizu, no rezultat je bio suprotan: povećana socijalna opterećenja i rastuća nesigurnost.
3️⃣ GLOBALNA IGRA – Masovne migracije postale su alat za transformaciju društava, rušenje nacionalnih identiteta i poticanje kaosa koji bi opravdao jačanje kontrole nad stanovništvom.
Koji je od ovih scenarija najtočniji? Vjerojatno kombinacija sva tri.
Jedno je sigurno: Njemačka i Europa više nisu što su bile.
ZAKLJUČAK: ŠTO SLIJEDI?
S obzirom na trenutni razvoj situacije, tri su ključne točke koje će odrediti budućnost Njemačke (i Europe):
📌 Izbori 23. veljače – Hoće li CDU i AfD kapitalizirati rastuće nezadovoljstvo?
📌 Sigurnosna strategija – Hoće li vlasti nastaviti s politikom “integracije pod svaku cijenu” ili će preći na model strožih zakona i deportacija?
📌 Društvena reakcija – Hoće li se Njemačka sve više podijeliti između radikalne ljevice i radikalne desnice, ili će se pojaviti nova, realistična opcija?
Napad u Münchenu samo je simptom dublje bolesti – bolesti društava koja su izgubila sposobnost zaštite vlastitih građana. Ako politički mainstream ne odgovori na vrijeme, birači će rješenja početi tražiti u opcijama koje će Njemačku i Europu nepovratno promijeniti.
wpDiscuz
