Kad ugledni tech magazin poput Wireda na naslovnici objavi fotomontažu pretučenog Marka Zuckerberga, s licem u masnicama, porezotinama i flasterom, onda za to sigurno postoji jako dobar razlog. A priča, jedna od najvećih i najzanimljivijih koje su o carstvu Marka Zuckerberga objavljene, otkriva dramatične događaje koji su se događale iza kulisa najveće svjetske društvene mreže s dvije milijarde korisnika unatrag dvije godine.
Reporteri Wireda tim su povodom razgovarali sa 51 zaposlenikom Facebooka, uglavnom anonimno kako bi doznali pikanterije o fake news fenomenu, slučaju Donalda Trumpa i špijunskim igricama koje su u konačnici promijenile i Facebook i svijet, piše Jutarnji list.
Stari ratovi
Teza je da su iza Zuckerberga njegove najgore dvije godine, zbog čega je postao paranoičan te se pod pritiscima, pa i prijetnjama medijskih mogula, poput Ruperta Murdocha, odlučio obračunati s fake news fenomenom.
Murdoch je, tvrde reporteri Wireda, kao vlasnik, među ostalim, i Fox Newsa i Wall Street Journala, već dugo javni kritičar Facebooka, ali prema insajderima rat traje još od 2007. godine kada su Murdochovi špijuni proizveli skandal koji je trebao razoriti Facebook. I to na temi seksualnih predatora zbog kojih je Zuckerberg bio na udaru medija i američkih vlasti da ne štiti djecu na svojoj mreži.
Međutim, kako sada ispada, kad je Facebookov tim tražio IP adrese predatora koji su navodno širili teror po Faceu, ispostavilo se da su njihovi profili kreirani u Apple dućanu samo nekoliko metara udaljenom od ureda MySpacea, koji je tada bio u Murdochovu vlasništvu. Namještaljka? Moguće.
Negdje tijekom 2016. godine, tvrdi Wired, Murdoch je, pak, organizirao sastanak između šefa svog News Corpa (pod čijim okriljem djeluju njegove novine, agencija Dow Jones Newswires i izdavačka kuća HarperCollins) i Zuckerberga (u vili u Idahu) gdje je CEO Robert Thomson prijetio Zuckerbergu da će srušiti Facebook sa svojom mrežom lobista i specijalista za odnose s javnošću ako on ograniči doseg vijesti ozbiljnih nakladnika na Facebooku.
Zaposlenici Zuckerbergove tvrtke navodno su se bojali da će Murdoch iskoristiti svoju moć da pokrene državnu istragu protiv Facebooka i iskoristiti svoje medijske kanale diljem svijeta da je potencira i tako sruši Face.
Wired piše kako je Zuckerberg pokušao zakopati ratnu sjekiru kad je krajem godine u restoranu na Manhattanu održao zdravicu u čast Murdocha.
“Zuck se pohvalio kako je nedavno pročitao njegovu biografiju i kako se divi njegovim postignućima. Opisao je i teniski meč koji je s njim odigrao i bio je vrlo šarmantan”, piše u Wiredu. Međutim, to nije uspjelo jer je Murdoch nastavio javno pričati protiv njega.
Sočni tekst pun je neobičnih detalja.
Poput opisivanja paranoje u redovima zaposlenika na Facebooku da će njihove interne istrage i rasprave izaći u medije. Jedan od izvora iz kompanije čak je reportera Wireda tražio da prilikom sastanka ugasi mobitel kako ljudi iz kompanije ne bi povezali da je facebookovac bio na istom mjestu s wiredovcem, odnosno bojao se da ga prate po GPS signalu.
Zanimljiv je i memorandum Marka Zuckerberga koji je poslao zaposlenicima koje je ukorio jer su hashtag “Black lives matter” (životi Afroamerikanaca su bitni) mijenjali u “All lives matter” (svi životi su bitni).
“To što netko naglašava važnost Afroamerikanaca ne znači da i drugi ljudi nisu važni”, pisao im je Zuckerberg te dodao kako Facebook nikad nije imao pravila o tome što ljudi smiju pisati na svojim zidovima.
“Ako cenzurirate takve stvari, vi zapravo tvrdite da nisu sva mišljenja jednako važna”, izjavio je i pokrenuo istragu.
Sloboda ili?
Ova epizoda, osim činjenice da je Zuckerberg bio pomalo paranoičan, otkriva, kako sugerira Wired, da nitko u kompaniji, a ni on sam, zapravo ne razumiju potencijalnu važnost svoje društvene mreže.
Iako je Zuck uvijek govorio da želi da što više ljudi na Facebooku bude što slobodnije, upravo takav stav doveo je do problema s Trumpom i fake newsom. Inzistiranje na slobodi mišljenja stvorilo je zapravo manipulaciju mišljenja.
Facebookovi šefovi jednostavno nisu očekivali da je takvo što moguće. I da toliko može utjecati na događanja na planetu. Previše se pritom vjerovalo algoritmima da će sami po sebi moći spriječiti govor mržnje i širenje lažnih informacija.
Benjamin Fearnow, jedan od najvažnijih administratora sekcije Trending Topics (najviralnije teme) suspendiran je, primjerice, u ožujku 2016. godine zato što je neke od internih memoranduma (poput onog o “Black lives matter”) proslijedio medijima, preciznije Gizmodo portalu koji je dva mjeseca kasnije objavio informaciju o tome da Facebook selektira vijesti iz konzervativnih medija i namjerno ih ograničava.
Facebook je, pak, još od kraja 2013. naglo rastao upravo zbog načina na koji širi vijesti s portala i ostalih medija. U tom trenutku udvostručili su promet linkova s news portala u odnosu na 2012. godinu na način da su ih ugradili u svoj News Feed.
Time su smanjili utjecaj Twittera koji je tada bio više cool, a do 2015. godine Facebook je prestigao Google i postao vodeća platforma preko koje korisnici dolaze na stranice izdavača.
Već tada su izdavačima dovodili 13 puta više čitatelja nego Twitter. Ali nitko nije mislio na posljedice.
Ružno pismo
Kad postaneš najjača medijska sila, implikacije su nesagledive. Posebno ako ne kontroliraš sadržaj. U Facebooku tada nisu marili o točnosti informacija i objektivnosti. Sve snage bacili su na zaštitu autorskih prava i ukidanje pornografije.
Devet dana prije izbora na kojima će trijumfirati Donald Trump, jedan od ranih investitora u Facebook, Roger McNamee, koji je, među ostalim, savjetovao Zuckerberga da 2006. odbije ponudu Yahooa da ih kupi za milijardu dolara, poslao je upravi kompanije pismo. Napisao je da je posramljen, razočaran i tužan. Među prvima je počeo primjećivati da se pojavljuje fake news, da izvori koji lažno tvrde da su jedno šire lažne informacije o drugome. Primijetio je to na difamaciji Bernieja Sandersa, a kasnije i Hillary Clinton.
Kad je Trump pobijedio, u Facebooku je navodno danima vladala panika. Wired piše kako su šefovi dane i noći provodili na sastancima kod Zuckerberga pitajući se hoće li svijet kriviti njih.
Dva dana poslije Zuck je izašao pred novinare i rekao: Mislim da je tvrdnja da su lažne vijesti na Facebooku utjecale na rezultat izbora vrlo luda ideja. Izjavu je bazirao na proračunima koji su potvrdili da je fake news tek mali dio kompletnog sadržaja o izborima koji je cirkulirao mrežom. News općenito čini samo 5 posto kompletnog prometa na Facebooku. Međutim, brojka na koju se pozivao nije mogla izmjeriti utjecaj koji su vijesti imale na birače.
Sljedeći tjedan Zuckerberg se na jednoj konferenciji u Peruu susreo s Barackom Obamom i mediji su prenijeli kako ga je Obama ukorio zbog fake newsa i rekao mu da je vrijeme da se neke stvari hitno promijene. Izvori za Wired, pak, navode kako je Zuck bio taj koji je organizirao sastanak te da je na njemu Obamu razuvjeravao u ideji da Facebook ima ikakve veze s pobjedom Trumpa te kako je ozbiljno pristupio problemu. Jedan od šefova FB-a anonimno je Wiredu rekao kako je šest mjeseci nakon izbora u kompaniji došlo do panike. Naime, shvatili su da ruski hakeri koji su možda povezani s Moskvom platformu koriste za ilegalne operacije i difamaciju.
Primjerice, Rusi su Facebooku tijekom izborne utrke platili oko sto tisuća dolara za oko 3000 reklama koje su trebale utjecati na glasače. Troškovi su bili mali, broj oglasa je bio malen.
To nije mogao biti problem, mislili su u Facebooku. Ali istodobno je otkriveno da šest stranica koje je kompanija suspendirala zbog poticanja rasne mržnje još postoji (iako nisu aktivne) te da je njihovih 500 objava u međuvremenu podijeljeno 340 milijuna puta. Ukratko: Rusi bi objavama i oglasima targetirali između sto ili tisuću ljutitih birača, povjerio je rezultate istrage Facebookov izvor Wiredu i onda bi pomoću Facebook alata to širili i okupljali ljude u grupe.
Potom je još bivša direktorica za rast korisnika Chamath Palihapitiya na jednom predavanju na Stanfordu studentima rekla kako misli da društvene mreže razaraju tkivo civilizacije i da se osjeća krivom jer je u tome sudjelovala.
Zuckerberg je u siječnju ove godine objavio da ima novi cilj i da ovaj put to nije trčanje ili čitanje knjiga.
“Svijet je podijeljen i napet i Facebook ima mnogo posla u zaštiti zajednice, ali i sprečavanju utjecaja država na njemu”, napisao je.
I to se ubrzo počelo provoditi – Facebook je pomoću algoritama počeo ograničavati doseg medijskih objava na News Feedu. Nakon što je 14 godina jurio u jednom smjeru i od Facea pokušao stvoriti drugi internet, sada kao da je zakočio i objavio: želim da ljudi Facebook koriste manje, a ne više.
wpDiscuz