Franjevačka galerija Široki Brijeg u petak se, u sklopu Međunarodnoga dana i Europske noći muzeja, simultano predstavila dvama projektima koji uz pomoć novih tehnologija proširuju konkretnu stvarnost: izložbom “Perforacije” akademskoga grafičara Slobodana Tomića, profesora na Umjetničkoj akademiji u Splitu, koji tradicionalnu grafiku transformira u ambijentalne grafike, i “Stalnim likovnim postavom Franjevačke galerije”, koji je uz pomoć HP Reveal aplikacije nadopunjen virtualnom stvarnošću.
Program otvorenja vodio je akademski slikar Josip Mijić, a o splitskom umjetniku i njegovoj izložbi govorila je akademska slikarica Kristina Ćavar. Voditelj umjetničkoga programa Franjevačke galerije, fra Vendelin Karačić, kao domaćin je zaželio dobrodošlicu svim posjetiteljima, a Slobodan Tomić ukratko je predstavio svoje radove. Manifestaciju je otvorenom proglasio Drago Martinović.
Slobodan Tomić predstavio se dvama radovima koji nose nazive “Stolice” i “Perforacije”, a za koje je glazbu pripremio umjetnikov sin Jan Tomić.
Povodom otvorenja izložbe “Perforacije” u širokobriješkoj Franjevačkoj galeriji, sa splitskim umjetnikom Slobodanom Tomićem razgovarali smo o njegovim umjetničkim počecima, karijeri, izložbi s kojom gostuje u Širokom Brijegu te viziji svoje budućnosti.
U umjetnosti od ranoga djetinjstva
Kako je otkrio u razgovoru za portal Jabuka.tv, Slobodan Tomić interes za umjetnost gajio je od ranoga djetinjstva, kada je gledao starijega brata kako crta. Gledajući njega i zanimajući se za stvaralaštvo, i on je počeo “crtkarati”, osjećajući da mu monokromni crtež “leži” puno bolje od boja.
Slobodan Tomić u umjetnosti je od ranoga djetinjstva, a danas radi kao predavač na Umjetničkoj akademiji u Splitu
Tada je upisao petogodišnju srednju umjetničku školu, na kojoj je tri godine posvetio proučavanju grafike te je pri upisu na Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu već posjedovao zanatsko iskustvo, ponajviše zahvaljujući Jakovu Budeši, profesoru grafike i grafičkog dizajna. U Sarajevu se, zahvaljujući dobrom mentoru i asistentima, još više vezao za medij grafike te je izgrađivao “akademsku crtu” i stjecao crtačke vještine koje su mu prije nedostajale.
Imao sam sreću što sam imao dobroga mentora, prof. Dževada Hozu, koji nam je davao određenu slobodu. Neki su se studenti u tome gubili i “naslanjali” se na njegov stil. Ja sam išao obrnutim smjerom – radio sam suprotno. Moji uzori su bili rani avangardni pokreti s početka 20. stoljeća i prof. Hozi se to sviđalo, bilo mu je drago da netko bira i traži svoju poetiku i izvan akademske stege. Prof. Hozo nije sputavao studente, nego im je otvarao vrata i pomagao dajući im dobre savjete. Znao je pravim potezima i lekcijama studentima prenijeti korisne i vrijedne umjetničke pouke, rekao je Slobodan Tomić u razgovoru za portal Jabuka.tv.
Ipak, kako dodaje, najveću zanatsku poduku pružio mu je stručni suradnikZvonko Heđi, posebno u tehnici litografije.
Vrijeme traženja i današnja publika
Po završetku Akademije u Sarajevu, Slobodan Tomić imao je sredću da se jedva godinu dana poslije diplomiranja zaposlio kao zamjena u Umjetničkoj školi u Splitu. Ipak, budući da kod kuće nije imao sve mogućnosti i uvjete za rad kao na Akademiji u Sarajevu, bio je to i svojevrsni period stagnacije.
Imao sam i nekakav kreativni vakuum pa sam bio i dosta neaktivan i prolazio neku vrstu krize identiteta. Tek u 29. godini imao sam prvu samostalnu izložbu, koja je bila više slikarskoga nego grafičkoga karaktera. Tada je došao rat, tu smo gledali preživjeti i kada je rat malo jenjao vratio sam se grafici i pomalo sam eksperimentirao s izradom papira, govori Tomić.
Današnja publika lako “razumije” virtualni svijet Tomićevih radova
Ubrzo po završetku rata i u Hrvatsku je stigla računalna tehnologija, a Tomić se računalima prvotno služio kako bi se bavio dizajnom. Tek nakon nekoliko godina, unutar toga medija počeo je istraživati digitalnu i pokretnu grafiku.
Danas je digitalna grafika i animacija glavno područje njegova interesa, a mlađe generacije za nju su “spremne”, budući da mladi ljudi danas stasavaju s novim medijima i novom tehnologijom.
Medijski pristup je, ipak, nešto drugo, on traži i određen pristup i teoretsku naobrazbu. To ovisi o vrsti publike, ali što se tiče masovne publike, čini mi se da im je danas i jednostavnije gledati fundus muzeja preko mobitela ili interneta, nego da dođu fizički. Stvarni svijet stavili su “u drugi plan”, ističe Slobodan Tomić za portal Jabuka.tv.
Veze Splita i Širokoga Brijega
Slobodan Tomić zaposlen je i kao docent na Umjetničkoj akademiji u Splitu, koja je nedavno potpisala i svojevrsnu suradnju s ALU u Širokom Brijegu, u vidu razmjene nastavnoga kadra i razmjene studenata, a postoji i više planova za proširivanje suradnje.
Nužno je iskoristiti taj dogovor što bolje, jer naši gradovi relativno su i blizu i slični smo, ali i s razlikama koje nas mogu obogaćivati, naglasio je Tomić, dodajući da je stanje na UMAS-u slično kao u Širokom Brijegu, odnosno da su studentima uglavnom omogućeni uvjeti za rad, ali i da sami trebaju nabaviti dio materijala.
Svojevrsno povezivanje Splita i Širokoga Brijega je i njegova izložba dvaju radova koji nose nazive “Stolice” i “Perforacije”, kojima pokušava probiti opnu između realnoga i virtualnoga i, na neki način, izići iz prostora klasične u digitalnu grafiku.
Prvi rad “Stolice” ilustrira moju “medijsku dilemu”, na način da se te stolice u animiranim projekcijama provlače kroz otisnute folije istih likova koji su animirani i onda se stječe dojam nekakve proširene stvarnosti u smislu da su ti digitalizirani likovi nekakvih antropomorfnih stolica izišli van ili se možda događa suprotno. Također, kada promatrač uđe u taj prostor, i on se projicira, dakle i on na neki način ulazi u perforirani svijet između realnoga i virtualnoga, objasnio je Tomić.
Slobodan Tomić ne želi nekritički koristiti lagane recepte koje nude mediji
Kako dodaje Tomić, “Stolice” prikazuju njegovu intimnu dramu u odnosu njega kao osobe i kao umjetnika te medija, novih tehnologija, pri čemu postoji pitanje koliko je on u svemu tome medij.
Borim se da me taj medij ne bi “pojeo”. Zato se uvijek nastojim vratiti u klasični medij i minimalistički riješiti formu da ne bih nekritički koristio one lagane recepte koje nam nudi medij, navodi splitski umjetnik.
Druga projekcija, “Perforacije”, prikazuje jednu zatvorenu situaciju animiranoga filma koju Tomić prvi put izlaže, a sa strane su animirane sekvence, od kojih su neke ušle u film, a neke nisu.
Prikazuje se cjelokupni proces izrade toga filma, koji nema svoju fabulu, nego se sastoji od nekoliko kraćih filmova koji u svom nizu na neki način oslikavaju zatvoreni krug civilizacije, objašnjava Tomić.
U svoje radove Tomić je unio i biblijske reference, poput Babilona, ali i one filmske, poput “Oklopnjače Potemkin” Sergeja Ejzenštejna, u kojoj se također radi o padu i urušavanju niz stube.
Cijela priča čini zatvoreni krug u kojem nudim civilizacijski sukob novih tehnologija i medija kao manipulatora koji nas poput Velikoga Brata može kontrolirati i manipulirati nama. Obrađuje se taj manipulativni aspekt medija, kojim još uvijek upravljaju ljudi, ali već postoje i teorije o nastupajućoj umjetnoj inteligenciji koja bi mogla preuzeti tu odgovornost prema čovjeku. Taj se medij često zloupotrebljava i tu se okreće priča na način da se civilizacija zbog medija i tehnologije urušava i opet se sve ispočetka vrti i obnavlja. U filmu, priča nije završila “happy endom”, što ne znači da nisam optimist. Ali, da bismo kontrolirali medij moramo biti prosvijećeni, odnosno educirani, objasnio je splitski umjetnik za portal Jabuka.tv.
Sretan zbog izložbe u Širokom Brijegu
Iako mu je najdraže i najveće priznanje nagrada koju je osvojio na zagrebačkom Animafestu (Animation goes MSU, 2016.), kada su na fasadi Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu bili projicirani segmenti njegove animacije, Slobodan Tomić i izložbu u Širokom Brijegu smatra svojevrsnim priznanjem te je sretan zbog mogućnosti da tu izlaže.
Izložba u Franjevačkoj galeriji u Širokom Brijegu za Tomića ima posebno značenje
Izložba u Franjevačkoj galeriji mi je vrlo važna i zahvalan sam domaćinima na pozivu. Ovo mi je značajnija izložba, tim više što zatvaram krug s ovim radovima koje sam izlagao u splitskoj Galeriji Emanuel Vidović, koji su -doduše – potkraj 2015. bili izloženi u nešto drugačijem obliku. Ovdje zatvaram taj jedan proces, zaključio je Slobodan Tomić za portal Jabuka.tv.
Slobodan Tomić u budućnosti se planira fokusirati na čistu animaciju, odnosno na propitivanje vremena i prostora unutar zatvorenoga animiranoga filma, ali je otvoren za eksperiment unutar interaktivnih medija. Ukoliko još intenzivnije zaživi kulturna razmjena između Splita i Širokoga Brijega, nije isključeno da ovaj splitski umjetnik još koji put gostuje u Širokom Brijegu.
Njegovu izložbu “Perforacije” u Franjevačkoj galeriji Široki Brijeg možete pogledati još u nedjelju, 20. svibnja 2018. godine, od 19 sati do ponoći.
(www.jabuka.tv | Beat Čolak)
wpDiscuz