Interpol je objavio popis od 50 osumnjičenih boraca Islamske države za koje vjeruje da su nedavno dospjeli u Italiju brodom i možda pokušavaju doći do drugih europskih zemalja.
Popis, koji je britanski Guardian dobio, sastavilo je glavno tajništvo međunarodne policijske organizacije. Poslan je 29. studenog talijanskom ministarstvu unutarnjih poslova, i kasnije je završio u uredima nacionalnih antiterorističkih agencija širom Europe.
Navedeni osumnjičenici su svi tuniski državljani, a neke su identificirali dužnosnicikad su došli u Italiju. Dokument prikazuje njihova imena, prezimena i datume rođenja.
Vjeruje se kako je oko 5.500 Tunižana putovalo na teritorij pod kontrolom ISIL-a u Siriji i Iraku kako bi sudjelovali u borbama na strani terorističke skupine, prema procjenama UN-a – više nego iz bilo koje druge zemlje. Sada, nakon raspada “kalifata“, brojne vlade su izrazile zabrinutost da bivši borci mogu pokušati organizirati napade u Europu.
Četvorica navodnih boraca ISIL-a na Interpolovoj listi već su poznata europskim obavještajnim agencijama. Jedan od njih “možda je već prešao talijansko-francusku granicu, do Garda u južnoj Francuskoj”, navodi agencija.
“Prema podacima dobivenim na području međunarodne suradnje, pobrojani tuniski građani povezani su s ISIL/Daesh i stigli su u Europu na neidentificiranim brodovima”.
Guardian je prošlog srpnja dobio popis Interpola od 173 osumnjičena borca Islamske države za koje postoji sumnja da su prošli obuku za provođenje napada na Europu, kao osvetu za vojne poraze skupine na Bliskom istoku.
“Interpol redovito upozorava i obavještava svoje nacionalne središnje urede (NCB) o traženim teroristima i kriminalce putem globalne policijske komunikacijske mreže”, rekao je glasnogovornik Interpola Guardianu u to vrijeme.
Četvorica navodnih boraca ISIL-a na Interpolovoj listi već su poznata europskim obavještajnim agencijama. Jedan od njih “možda je već prešao talijansko-francusku granicu, do Garda u južnoj Francuskoj”, navodi agencija.
“Prema podacima dobivenim na području međunarodne suradnje, pobrojani tuniski građani povezani su s ISIL/Daesh i stigli su u Europu na neidentificiranim brodovima”.
Guardian je prošlog srpnja dobio popis Interpola od 173 osumnjičena borca Islamske države za koje postoji sumnja da su prošli obuku za provođenje napada na Europu, kao osvetu za vojne poraze skupine na Bliskom istoku.
“Interpol redovito upozorava i obavještava svoje nacionalne središnje urede (NCB) o traženim teroristima i kriminalce putem globalne policijske komunikacijske mreže”, rekao je glasnogovornik Interpola Guardianu u to vrijeme.
Europski protu-teroristički dužnosnik rekao je Guardianu da se smatra da su Tunižani s posljednjeg popisa stigli na Siciliju između srpnja i listopada 2017. na ribarskim čamcima ili malim brodovima koji su tada napušteni na plaži.
Plaža Torre Salsa u Agrigentu nedavno je postala jedna od najpopularnijih točaka za tuniske migrante koji pokušavaju doći do Europe. Većina ih je krenula iz luke Ben Guerdane, tuniski grad na granici s Libijom, gdje se ISIL sukobio s tuniskom vojskom 2016. godine, ubivši najmanje 28 ljudi.
Tunižani, mnogi od njih su ekonomski migranti, potrpani su na male brodice i uglavnom se iskrcavaju na plaži noću, 20 ili 30 osoba u isto vrijeme. Skupine nestaju u selu, nekoliko kilometara od obale, izbjegavajući talijansku obalnu stražu i policijske kontrole.
Lokalne vlasti nazivaju ove dolaske “slijetanja duhova” i vjeruju da je više od 3000 Tunižana potajno pristalo na obali Agrigenta od srpnja.
Policija je uspjela zaustaviti i identificirati samo 400 ljudi. Luigi Patronaggio, Agrigentov glavni tužitelj, rekao je: “Istražitelji ne mogu isključiti da iza ovih ‘putovanja duhova’ mogu biti i pristaše ISIL-a skriveni među ljudima koji putuju na Siciliju”.
Od listopada talijanska vlada provodi strategiju protuterorizma i koriste pomorske patrole kako bi spriječili “pristajanje duhova” duž sicilijanske obale.
“Ne znamo što rade prije nego što su stigli ovamo, zapravo ne znamo tko su oni i gdje su bili prije nego što su stigli na Siciliju”, rekao je za Guardian Salvatore Vella, državni tužitelj u Agrigentu i šef istrage.
“Sigurno postoje i oni koji ne žele biti identificirani. Ne žele da se njihovi otisci snimaju … Iz tog razloga, ako ste terorist, ilegalno pristajanje u Agrigento najsigurniji je put do Europe.
” Vella kaže da su čamci koji dolaze iz Tunisa vrlo različiti od brodova koje koriste krijumčari ljudi iz Libije.
“Brodovi kojima putuju nemaju nikakve veze s migrantskim brodovima koji dolaze iz Libije. Tunižani dolaze izvrsnim brodovima s kapetanima koji dobro poznaju more”.
Talijanski ministar unutarnjih poslova, koji obično ne komentira curenje dokumente, izjavio je u priopćenju kako nije bio svjestan Interpolove liste 50 osumnjičenih boraca ISIL-a.
“Nekoliko je sumnjivih tuniskih terorista identificirano i vraćeno natrag uz pomoć tuniske vlade”, dodao je. Ministar unutarnjih poslova, Andrea Minniti, izjavio je u listopadu da su borci vjerojatno došli u Italiju na brodovima.
Prema podacima talijanskog Ministarstva unutarnjih poslova, više od 5.500 Tunižana stiglo je i identificirano u Italiji 2017. godine. Natrag je poslano 2.193 tih ljudi.
Talijanske vlasti kategoriziraju mnoge tuniske dolaske kao ekonomske migrante i tjeraju ih, barem na papiru, da napuste zemlju u roku od sedam dana.
Italija svake godine troši oko 3,5 milijuna eura na repatrijacije u Tunis, ali vlasti imaju problema za slanje u roku od sedam dana. Kao rezultat toga, mnogi mjesecima borave u centrima za povratak i često bježe na sjever.
U prosincu 2016. 24-godišnji Tunižanin Anis Amri ubio je 12 osoba i ozlijedio ih još 56 kad se zabio kamionom u mnoštvo na adventskoj tržnici u Berlinu.
Prije pet godina Amri je platio nezakonito putovanje brodom u Europu, a iskrcao se na talijanskom otoku Lampedusa. Nakon što je proveo nekoliko mjeseci u šest sicilijanskih zatvora zbog napada pobjegao je nakon što je primio nalog za deportaciju.
Došao je u Njemačku gdje je, unatoč tome što je bio pod nadzorom, pokrenuo smrtonosni napad u ime Isisa. Ubijen je u policijskoj kontrolnoj točki tri dana kasnije.
express.hr