IMA NADE: Presuda šestorci kao hrvatskim generalima?

Haško Tužiteljstvo u prvostupanjskoj presudi šestroci, na teret stavlja četri vida UZP-a, što je rezultiralo dugogodišnjim kaznama. Međutim, predsjedavajući u tom Pretresnom vijeću sudac Antonetti u svom Izdvojenom i djelomično suprotnom mišljenju, koje sadrži čak 566 stranica, upućuje  na bitnu stavku koju je zaključio sudac Meron u drugostupanjskoj presudi Gotovini, također u izdvojenom mišljenju, gdje izražava slaganje s mišljenjem “da Žalbeno vijeće ima ovlaštenje da razmatra alternativne oblike odgovornosti, pogotovo ako je to u interesu pravde.” Sudac Meron jedan je od pet sudaca u Žalbenom vijeću koje 29.11. objavljuje drugostupanjsku presudu šestorci. Dakle, postoji nada da svi UZP-i mogu posve da otpadnu i kazna bude daleko povoljnija, pa čak možda i oslobađajuća.

Žalbeno vijeće:

– Carmel Agius, (predsjedavajući), Malta
– Liu Daqun, Kina
– Fausto Pocar, Italija
– Theodor Meron, SAD
– Bakone Justice Moloto, Južnoafrička Republika

Sudac Antonetti o alternativnim oblicima odgovornosti:

U Drugostepenoj presudi u predmetu Gotovina, donijetoj 16. novembra 2012., Žalbeno vijeće je poništilo presudu Pretresnog vijeća koje je zaključilo da je postojao udruženi zločinački poduhvat s ciljem da se putem sile ili prijetnje primjenom sile uklone Srbi iz Krajine. Vijeće je zatim odlučilo da ispita da li optuženi mogu biti proglašeni krivim po osnovu alternativnih oblika odgovornosti. Žalioci su tvrdili da Žalbeno vijeće ne može razmatrati alternativne oblike odgovornosti jer to nije sastavni dio njihovih zahtjeva koji su se odnosili isključivo na UZP.1654 Štaviše, Gotovina je tvrdio da bi ih to lišilo prava na žalbu u slučaju da im se izrekne osuđujuća presuda pa osnovi nekog od alternativnih oblika odgovornosti.1655 Osim toga, takva mogućnost je isključena s obzirom na načela res judicata i non bis in idem.1656

Tužilaštvo je na te argumente odgovorilo izjavivši da je bilo slučajeva, u drugim predmetima, da Žalbeno vijeće optužbe razmatra s obzirom na alternativne oblike odgovornosti i onda kada to nije bilo eksplicitno zatraženo, te bez dodatnih podnesaka strana.1657 Tužilaštvo smatra da to ne prelazi okvire ovlaštenja Žalbenog vijeća.1658

Žalbeno vijeće kaže da je riječ o praksi proizašloj iz člana 25(2) Statuta koji predviđa da Žalbeno vijeće može da preinači prvostepene presude.1659 Kad je riječ o pravima optuženog, Žalbeno vijeće smatra da ona tom praksom nisu  ugrožena.1660 U svakom slučaju, alternativne oblike odgovornosti Vijeće će razmotriti u skladu sa pravima
optuženog.1661

str. 468

———–

1654 Drugostepena presuda u predmetu Gotovina, par. 100.
1655 Drugostepena presuda u predmetu Gotovina, par. 101.
1656 Drugostepena presuda u predmetu Gotovina, par. 101.
1657 Drugostepena presuda u predmetu Gotovina, par. 103.
1658 Drugostepena presuda u predmetu Gotovina, par. 103.
1659 Drugostepena presuda u predmetu Gotovina, par. 105, 106.
1660 Drugostepena presuda u predmetu Gotovina, par. 107.
1661 Drugostepena presuda u predmetu Gotovina, par. 108.

…

Sudija Meron je uz tu Drugostepenu presudu priložio izdvojeno mišljenje. On konstatuje da presuda stvara precedent jer se od strana traži da se izjasne o razmatranju alternativnih oblika odgovornosti. S druge strane, ista presuda pomaže da se pojasni sudska praksa u vezi s tim pitanjem.1669

On zatim izražava slaganje s mišljenjem da Žalbeno vijeće ima ovlaštenje da razmatra alternativne oblike odgovornosti, pogotovo ako je to u interesu pravde.1670 Međutim, Žalbeno vijeće ne može da nadoknadi sve greške koje su napravili tužilac ili Pretresno vijeće. Svoja ovlaštenja ono mora koristiti oprezno kako se ne bi ugrozila prava odbrane ili pokrenulo novo suđenje umjesto preispitivanja presude pretresnog vijeća.1671 Preispitivanje mora se sprovesti za svaki predmet zasebno, ali na opštem nivou, no ovaj sudija smatra da Žalbeno vijeće nema ovlaštenje da izvrši kompletnu reviziju pristupa ili odluka koje je usvojilo pretresno vijeće:

“No, općenito, ne mislim da ta ovlast Žalbenom vijeću daje pravo na kompletnu rekonstrukciju ili reviziju pristupa koji je usvojilo raspravno vijeće, odnosno odluka koje je donijelo.”

Shodno tome, sudija Meron podsjeća na relevantnu sudsku praksu. Kaže da Žalbeno vijeće nikada nije razmatralo alternativne oblike odgovornosti kada je presuda bila poništena zbog suštinskih grešaka u optužnici. Vijeće je to činilo samo onda kada je konstatovalo tehničke greške ili ako je zaključilo da žalilac nije dijelio zajednički cilj UZP-a.1672

On zatim navodi tri presude na koje su se u Drugostepenoj presudi u predmetu Gotovina već pozvale sudije u većini u Žalbenom vijeću. Napominje da, u Drugostepenoj presudi u predmetu Krstić, Žalbeno vijeće nije poništilo zaključak o postojanju UZP-a. Vijeće je zaključilo da Krstić nije imao namjeru počinjenja genocida, ali da je znao za krivična djela počinjena u okviru genocida. Za Drugostepenu presudu u predmetu Dragomir Milošević napominje da nije osporeno postojanje samih krivičnih djela. Žalbeno vijeće je zaključilo da se na osnovu dokaza ne može potvrditi da je Dragomir Milošević neposredno naredio počinjenje tih krivična djela, ali da on svakako snosi odgovornost za njih kao nadređeni. Naposljetku, što se tiče predmeta Simić, sudija Meron napominje da je Žalbeno vijeće zaista poništilo zaključke Pretresnog vijeća u vezi s postojanjem UZP-a, ali zbog što su takvom osuđujućom presudom bila narušena prava odbrane. Istovremeno ističe da je pomaganje i podržavanje kao oblik odgovornosti bilo predmet opsežnih diskusija i u prvostepenom i u žalbenom postupku.

str. 470-471
———–

1666 Drugostepena presuda u predmetu Vasiljević, par. 115–135, 139–143, 147.
1667 Drugostepena presuda u predmetu Gotovina, par. 156
1668 Drugostepena presuda u predmetu Gotovina, par. 156
1669 “Izdvojeno mišljenje suca Theodora Merona” priloženo uz Drugostepenu presudu u predmetu Gotovina, par. 3.
1670 “Izdvojeno mišljenje suca Theodora Merona” priloženo uz Drugostepenu presudu u predmetu Gotovina, par. 7.
1671 “Izdvojeno mišljenje suca Theodora Merona” priloženo uz Drugostepenu presudu u predmetu Gotovina, par. 4.
1672 “Izdvojeno mišljenje suca Theodora Merona” priloženo uz Drugostepenu presudu u predmetu Gotovina, par. 5.

ICTY