Hrvat Niko Brajić je bio prva žrtva rata u BiH. HSP ni riječi o Alijinoj veleizdaji

Prije točno dvadeset i jednu godina na današnji dan započeo je napad JNA na Ravno u BiH i na Dubrovnik u Hrvatskoj. Napad na Ravno, hrvatsko mjesto na jugu Hercegovine, počeo je 1. listopada, kao dio akcije napada JNA i četnika na Dubrovnik, Slano i Ston.

JNA je tada širila propagandu da se Ravno uopće i ne nalazi u BiH. Selo su granatama iz haubica i minobacača gađali pripadnici zloglasnog Užičkog korpusa tadašnje tzv. JNA.

Dakle, prvi znakovi rata koji je zadesio Bosnu i Hercegovinu su bili vidljivi već u jesen 1991. Točno prije 21. godina pala je i prva žrtva u hercegovačkom selu Ravno, pa se ona može smatrati i prvom žrtvom u agresije na BiH.

1. listopada 1991. je okupirano Ravno i Popovo na jugu BiH. Tadašnji zapovjednik Titogradskog korpusa i vođa akcija Milan Torbica izjavio je za srpsko-crnogorski tisak: “Moje jedinice su izvanredno iobavile zadatak. Presjekli smo komunikaciju Popovo polje – Zavala – Slano”.

Osim poptuno uništenih sela ubijena su 24 cčvjeka, a 34 ih je umrlo “prirodnom” smrću. Ranjeno je 11 osoba, a njih 18 utamničeno je na dva mjeseca. Po bestijanosti se izdvaja pokolj na Kijevu Dolu, kad je ubijeno i zaklano 7 ljudi starijih od 60 godina.

Prva žrtva agresije na BiH je bio Nikola Niko Brajić. Radi se o vozaču vozila hitne pomoći koji je nastojao pomoći ranjenicima iz svog sela. Agresorske snage su ga uhitile u listopadu 1991. godine, a potom je zatvoren u logor u Bileći. Tamo su ga zlostavljali, a potom i likvidirali.

Na današnji dan prije 21 godina pala je i prva civilna žrtva rata u BiH. 61-godišnji mještanin Trebinje Jozo Stanković, osoba s posebnim potrebama, stradao je od eksplozije granate uz samo selo Trebinju.

1. listopada 1991. godine u Trebinju kod Ravnog s 82 kamiona stiglo oko 450 vojnika tadašnje JNA. Zaustavljeni su u pohodu prema obližnjem Stonu u Hrvatskoj, nakon čega počinju stradanja mještana Ravnog i okolnih sela.

Kao znak sjećanja na zbivanja iz listopada 1991. godine. podignut je i spomen križ. Bh predsjedatelj Predsjedništva BiH Alija Izetbegović napad na Ravno nije smatrao napad na BiH, pa je izjavio kako “Ovo nije naš rat” .

Taj detalj, koji zorno svjedoči o izdaji države BIH nad hrvatskim prostorima u njoj, u vrijeme JNA agresije, HSP BIH, halal partija koja fingira hrvatstvo nije niti spomenula u svom priopćenju vezanom za ovaj događaj.