Berba maslina je u tijeku.
U Hercegovini obitelji koje se bave maslinarstvom nalaze se na svojim zemljištima i beru urod.
U razgovoru za “Mostarsku panoramu” o tome je govorio i dr. sc. Ivan Ostojić, jedan od najpoznatijih agronoma u Hercegovini, i sam maslinar.
Rast proizvodnje
– Zadnjih desetak godina u Hercegovini je 300 do 400 hektara pod maslinom, a prije 10 godina smo imali pojedinačna stabla maslina uz okućnice. I u Hercegovini se stvorila potreba za formiranjem uljara i imamo tri, jednu u Ljubuškom, jednu u Čapljini, jednu u Stocu – govori Ostojić i ističe da se svake godine podižu novi nasadi.
Tako, primjerice, u vlasništvu obitelji Mikulić je 40 hektara maslina kojima bi se ponosile i puno razvijenije zemlje.
Dr. Ostojić naglašava i kakve se pogreške rade prilikom branja maslina. – Maslina se bere, a ne sakuplja.
Nekad su na području Dalmacije čekali da maslina otpadne s ploda pa bi je sakupljali, ali je tehnologija tada bila takva kakva je bila.
To maslinovo ulje je ostavljalo neugodan miris i kvaliteta ulja nije zadovoljavala. Tehnologija je danas uznapredovala, pogreške su svedene na minimum, ali maslina se bere i to je osnovno za kvalitetno ulje – ističe dr. Ostojić.
Plod do uljare mora doći u što kraćem razdoblju, neoštećen. Također, sve više se bere strojno, ali takva berba ne može dati kvalitetu kao ručna.
– Bilo bi idealno kada bi prerada bila u razdoblju od 24 sata jer nije preporučljiva maslina koja je pala na zemlju.
Razlozi što masline opadaju je maslinova muha. Objavili smo nekoliko radova o toj temi. Maslinova muha ove godine nije pravila velike štete, a lani je negdje načinila katastrofalne štete, na nekoliko lokacija. Napravili smo jedan eksperiment i na stablima koja ničim nismo tretirali, štete su bile stopostotne – govori Ostojić.
Naglašava da se posljednjih godina traže pikantnija ulja, tzv. ekstra djevičanska, s posebnim okusom.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiva se nakon prvog tiještenja zdravog ploda masline, a kiselost mu ne prelazi 0,8 posto. Uz zadovoljenje kemijskih parametara, ulje mora još proći organoleptičku provjeru i ne smije imati niti jedan miris koji nije svojstven ulju.
Ono što je dobro jest da u Hercegovini itekako ima takvog maslinovog ulja.
Pojačati marketing
– U Hercegovini je moguće napraviti ekstra djevičansko maslinovo ulje, a to se vidi u posljednje dvije do tri godine. I sam sam maslinar i nosio sam svoje ulje na procjenu kvalitete. I moje, ali i sva ostala ulja iz Hercegovine uglavnom su dobila certifikate iz ovlaštenih institucija da je njihovo maslinovo ulje ekstra djevičansko. To potvrđuju diplome Mikulićima iz Ljubuškog, Matićima iz Neuma, Ramljacima iz Čapljine – kazao je za radijski program “Mostarske panorame” dr. sc. Ostojić.
Za kraj, zaključio je da Hercegovina još nema dobar marketing po ovom pitanju, ali ako se ovakva progresija nastavi, vjerujem da ćemo i mi u Hercegovini postati prepoznatljivi po maslinovom ulju.
wpDiscuz