Imamo neke tužbe i sumnje za zloupotrebu položaja i pranje novca, kazao je ministar pravde BiH Josip Grubeša koji je za N1 televiziju komentirao razloge zašto prvi državni zatvor, iako je najavljeno, još nije pušten u funkciju.
Govoreći o razlogu zašto se državni zatvor gradi 12 godina, Grubeša je podsjetio da je kamen temeljac postavljen još 2006. godine, ali zbog “bh. sindroma” gradnja traje tako dugo. Za to vrijeme zatvorenici se šalju u entitetske zavode što, kako je kazao, košta mnogo.
Objašnjavajući što je to “bh. sindrom”, ministar je naveo cijeli niz problema koji su odgodili otvaranje prvog državnog zatvora.
“Imali smo problem s glavnim izvođačem radova, španjolsko-češkim konzorcijem koji je isto tako imao problema s podizvođačem. Također, imali smo i prepreku od Okružnog suda u Istočnom Sarajevu koji je donio odluku o obustavi radova od 135 dana baš u najpovoljnijem vremenu za vanjske radove. Sve smo to riješili i najavili smo otvaranje. Tako je bilo predviđeno projektom da bude otvaranje 2017., međutim, događa nam se novi slučaj”, otkrio je Grubeša i nastavio:
“Došlo je do problema zato što zatvor nije prošao tehnički prijam jer je Općina Istočna Ilidža odlučila podići cijenu od one koja je prethodno dogovorena. Prema proračunu za tehnički prijam smo izdvojili 100.000 KM, a kako je Općina Istočna Ilidža došla na ideju da promijeni cijenu tehničkog prijama, koja više nije 1,5 KM po kvadratu, već postotak od ukupne investicije, to nam je znatno povećalo troškove i što nam onemogućava da u tom trenutku to moramo platiti”.
Umjesto planirani 100.000 KM, Ministarstvo pravde BiH je za tehnički prijam moralo izdvojiti 530.000 KM. Kako bi se ova situacija riješila Grubeša je razgovarao s raznim međunarodnim donatorima, kao i Vijećem ministara BiH.
“Došli smo do rješenja. Uprava za neizravno oporezivanje BiH nam je vratila iznos poreza koji smo platili kroz različite uplate tijekom izgradnje i mi smo dobili taj novac. Trenutno je na Upravnom odboru da se potpiše ugovor s tvrtkom koja će radit tehnički prijam i da se što u kraćem roku napravi taj prijam”.
Grubeša je objasnio da nije nimalo lako napraviti objekat, poput zatvora, a još je teže, kako je kazao, pustiti ga u funkciju.
“Kada pravite bilo koji drugi objekt – pekaru, mljekaru, betonaru – vi to napravite, presjećete vrpcu i ljudi to mogu normalno konzumirati. Što se tiče zatvora, imate jedna drugi specifikum. Nakon tehničkog prijama morate napraviti instituciju. Moramo dati sve od sebe da otvorimo zatvor do kraja godine”, poručio je Grubeša.
Otkrio je da zbog ovog slučaja postoje sumnje za zloporabe položaja.
“Imam informacije da je Pravobraniteljstvo BiH pokrenulo upravni spor, imamo neke tužbe i sumnje za pranje novca. Ne bježim od toga i mislim da ako je todgovoran – da će odgovarati. Ako idu procesi paralelno sa stavljanjem zatvora u funkciju, neka idu. Meni je važno da stavimo zatvor u funkciju koji je koštao 40 milijuna”, zaključio je ministar.
Grubeša je komentirao i zašto nitko od predstavnika bh. vlasti nije bio na Vijeću sigurnosti UN-a kada se govorilo o radu Haškog suda. Grubeša je kazao kako nije bio pozvan, iako je na toj raspravi bila prisutna njegova srbijanska kolegica, Nela Kuburović.
“Zna se tko je nadležan za međunarodnu politiku u BiH, tako da Ministarstvo pravde nije bilo nadležno za taj dio. Bio sam u New Yorku po jednom drugom pitanju. Netko je iz BiH smatrao da nitko ne treba biti u UN-u”, kazao je Grubeša./HMS/
wpDiscuz