Bosna i Hercegovina jedinstvena je u svijetu, po broju vlada u odnosu na broj stanovnika. Zemlja s oko 3 milijuna i 800 tisuća stanovnika ima čak 13 vlada. Saveznu- Vijeće ministara, dvije entitetske; Republike Srpske i Federacije BiH, te vlade deset županija, pride i Distrikta Brčko.
I dok je, primjerice, u Grčkoj premijer izabran i vladajuća koaalicija dogovorena za manje od 24 sata od zatvaranja birališta, proces uspostave vlasti u BiH zna potrajati i i godinu i pol. Toliko je, naime, proteklo vremena nakon izbora održanih 2010. dok nije formirano Vijeća ministara- svojevrsna savezna vlada BiH, dok izbor svih županijskih vlada nije završen ni u tom roku.
Unatoč iskazanoj želji stranaka koje bi trebale činiti vladajuće koaliicije na razini BiH, u Federaciji BiH i deset županija, te očekivanjima Euroopske unije, ali i javnosti u našoj zemlji, proces formiranja vlasti ide puževim korakom.
Tri vlade za četiri mjeseca
Od 13 vlada, do sada su formirane, tek tri. Vlada Republike Srpske uspostavljena je u relativno kratkom roku, za nešto više od dva mjeseca od izbora, 18. prosinca prošle godine. Od tada do danas izabrane su tek dvije županijske vlade- Goraždanske i Zapadnohercegovačke županije.
Preostaje, dakle izabrati još njih deset; vlade u osam županija, Vladu Federacije i Vijeće ministara BiH. Ukoliko bi se vlade nastavile formirati sadašnjim tempom za dovršetak postizbornog porocesa uspostave izvršne vlasti trebalo bi još više od godinu dana. Javnost, a i lideri političkih stranaka vjeruju, međutim, kako će formiranje vlasti biti dogotovljeno u narednih mjesec daba
Raspored ministarskih pozicija između stranaka koje čine vladajuću koaliciju za sada je dogovoren u Zeničko-dobojskoj, Posavskoj i Unsko-sanskoj županiji. U postizanju dogovora “o podijeli ministarskih fotelja” ne bi trebalo biti većih zapreka ni u Sarajevskoj, kao ni u Tuzlanskoj županiji, gdje, za razliku od drugih županija, ne postoje sporovi između članica vladajuće koalicije, već unutar jedne od vladajućih stranaka – SDA.
Sporne vlade
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji, kao i Hercegbosanskoj, gdje je za izbor županijskih vlada potrebna dvotrećinska skupštinska većina nema pomaka u pregovorima. U HBŽ, SNSD koji ima dva zastupnika, traži trećinu vlasti, slično kao i Demokratska fronta u Hercegovačko-neratvanskoj županiji, gdje ova stranka koja ima, također, dva zastupnika traži jednako toliko ministarstava
Kamen spoticanja pri formiranju Vlade Federacije BiH bit će zahtijevi DF-a i HDZ BiH za srpskim pozicijama u Vladi. DF, koji je na izborima dobio podršku oko 13 posto, dominantno, bošnjačkih birača, ne želi u Vladi Federacije bošnjačke, ni hrvatske, već isključivo srpske, i to sve tri srpske ministarske pozicije i pride poziciju ostalih. Uz svih pet hrvatskih pozicija jednu srpsku želi i HDZ BiH. Za sada je nejasno kako će se ovaj spor razriješiti i koliko će dugo trajati, no dok jedna od strana ne popusti DF ili HDZ BiH, izvijesno je Federalna vlada neće biti formirana.
Sporne nisu jedino pozicija premijera i svih osam bošnjačkih ministarskih pozicija u Federalnoj vladi, koje će zauzeti kadrovi SDA.
Vjerojatno paralelno s pregovorima oko formiranja Vlade F BiH, vodit će se i pregovori o raspodijeli ministarskih pozicija u Vijeću ministara. Jedino što se za sada zna je ime mandatara. To je kadar SDA Denis Zvizdić. Zna se, doduše, i to da su iste resore “zapikrali” i HDZ BiH i Savez za promijene, predvođen SDS-om- resor financija i vanjskih poslova.
Dokaz nefunkcionalnosti
I u ovom slučaju apetiti pojedinih stranaka veći su od broja ministarskih fotelja. Vijeće ministara ima devet ministarstava. SDA tako, uz mjesto premijera očekuje još tri ministarstva, DF jedno, a HDZ BiH i Savez za promiene po tri.
Koliko će pregovori potrajati oko formiranja Vijeća ministara, Vlade Federacije i županijskih vlada, teško je prognozirati. No, jedno je jasno, neuobičajno dug proces konstituiranja izvršne vlasti, samo je jedan u nizu dokaza nefunkcionalne organizacije BiH i potrebe da se ona što žurnije mijenja, želi li se zaustaviti njezino nazadovanje i zaustaviti trend siromašenja građana.
U BiH nije moguć grčki scenarij u brzini formiranja vlasti, ali je, sigurno moguće napraviti takvu organizaciju u kojoj formiranje vlasti neće trajati i po godinu i više dana.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis.
wpDiscuz