Gdje su žene u bh. društvu?

Jaka žena znači jaka obitelj, zajednica i država, jer je žena temelj obitelji, a žene su vrlo jake i kreativne, no u našem društvu nemaju drugog izbora. Žene u cijelom svijetu, kao i u BiH, susreću se s istim problemima neravnopravnosti.
U našoj državi, već godinama su zastupljena tradicionalna uvjerenja koje je društvo nametnulo, a u kojoj muškarac ima jaču poziciju, te se u početku stavlja kao ‘bolji i jači’ od žene.
_________ bljesak.info
Položaj žena u svim segmentima društva (ekonomskom, društvenom i političkom) garantiran je u BiH mnogobrojnim zakonodavnim okvirima, koji nažalost predstavljaju samo normativni ideal. Ovakvo stanje ženskih ljudskih prava uzrokovano je prvenstveno patrijarhalnim naslijeđem, komunističkom prošlošću, te tranzicijskim razdobljem koji uvjetuje stavljanje prava žena u drugi plan. Kolektivna svijest ljudi konstruirana je pod velom tradicionalizma i stereotipnog shvaćanja, stavlja ženu u položaj majke, supruge i nužno domaćice.
Danas je Međunarodni dan žena, koji slavi ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. One imaju nezamjenjivu ulogu, kako u privatnom tako i u javnom životu, te bi im zato trebalo odati priznanje i dati jednak značaj kao i muškarcima svaki dan u godini.
Iz razloga što ne želimo da žene uživaju samo jedan da u godini, već svih 365 dana, potrebno je ukazati kakva su prava žena u našem društvu. U Bosni i Hercegovini situacija je vrlo alarmantna i mora se što prije mijenjati.
U posljednjem desetljeću BiH je uradila mnogo na pravnom okviru, potpisane su brojne konvencije o ljudskim pravima, standard i direktive koje su preporučili UN, SE, EU. Zakon zabranjuje direktnu i intirektnu diskriminaciju žene u javnom životu, no sve ovo u praksi loše je ili nikako priovedeno, a situacija je pogoršana kompliciranim društvenim sustavom, i nezainteresiranošću vlasti za ispunjavanje svojih obveza.
Žene u Bosni i Hercegovini, iako čine natpolovičnu većinu stanovništva (51%), nisu ni približno u tom postotku prisutne u oblasti radnih i socijalnih odnosa. Od ukupnog broja nezaposlenih u BiH, 50,10% se odnosi na žene. Poslodavci se teško odlučujuzaposliti ženu pravdajući to poskupljenjem troškova poslovanja, jer ženama je omogućeno da koriste pogodnosti bolovanja radi njege djece, ili eventualno korištenje trudničkog bolovanja. Žene u BiH prilikom traženja posla ili na samom poslu, nerijetko su izložene različitim seksualnim uznemiravanjima, mobingu, što je često upućeno od nadređenih. Prisutan je i nesklad između plaća muškaraca i žena, što je apsurdan pokazatelj kada su u pitanju prihodi i određene beneficije za rad jednake vrijednosti.
Sudjelovanje žena u političkom životu na posljednjim lokalnim izborima ovisila je od razina vlasti, a od ukupno 8242 kandidata, za Opće izbore 2010. godine bilo je kandidirano 36,82% ženskih kandidata. OSCE u BiH provodi inicijativu “Žene i lokalni izbori 2012″ kako bi povećala sudjelovanje žena u politici na lokalnom nivou. U sudskoj vlasti, kao predsjednice sudova žene su zastupljene 25%,a kao tužioci 16%, što ne ispunjava minimalnih 40%.
U skladu s podacima Agencije za statistiku BiH na osnovno školovanje za školsku 2008./2009. godine upisano je 47,6% učenica. Postotak učenica srednjih škola mijenja se u ovisnosti od vrste škole, tako da npr. Gimnaziju upisuje 63% učenica, tehničke srednje škole 50%, umjetničke 57%, vjerske 45%, zanatske 34% učenica. Što se sveučilišnog broja tiče, od ukupnog broja diplomaca, 59% su studentice.
Žene su i dalje žrtve diskriminacije u pristupu zapošljavanju i mehanizmima socijalne zaštite. Nasilje u obitelji je uvećano u posljednjih nekoliko godina, a ‘gender mainstreaming’ je i dalje na embrionalnom nivou. Nasilje je u BiH veliki problem, najčešće se manifestira kroz fizičko,seksualno, psihičko i ekonomsko nasilje. Nažalost u BiH je još uvijek javna percepcija nasilja stereotipna i odraz je nerazumijevanja ovog problema,koji je najčešće uzrokovan ekonomskom zavisnošću slabijeg pola.
Iz UN Women BiH je rečeno da je nedavno u Bosni i Hercegovini provedeno istraživanje među 1.200 mladića, od kojih 72 posto odobrava nasilje. Oko 30 posto ispitanih mladića u BiH smatra da treba upotrijebiti silu kako bi odbranili svoju čast.
Istraživanje je pokazalo i da su mladići često nasilni prema ženama radi niskog samopouzdanja, a deset posto njih je odgovorilo potvrdno kada su upitani da li su ikada ošamarili ženu.
Kada bi država Bosna i Hercegovina samo ispoštavala sve međunarodne konvencije koje je potpisala, a velik ih je broj, i uskladila sve nacionalne zakone sa spomenutim, te omogućila njihovu provedbu žene (ali i ostale diskriminirane grupe društva) bi zasigurno bile u ravnopravnom položaju s muškarcima. Sadašnja situacija ukazuje da su svi zakoni i konvencije samo „mrtvo slovo na papiru“.