Gastarbajteri poslali 2,7 mlrd. €

Kada se ova suma, koja je 10 posto BDP u 2012 podijeli na sve stanovnike, ispada da je svako od nas uspio “zaradi” skoro još jednu prosječnu plaću – 384,1 euro.
Vjerojatno da je iznos bio i veći, jer osim legalnih kanala i dalje su popularni oni drugi, kuvertama preko šofera autobusa. 
“Sigurno je da je iznos doznaka koji nije registriran i veći, jer građani ne žele plaćati bankarske provizije koje mogu biti visoke. S druge strane, nije zabranjeno da se unese novac u zemlju u gotovini. Doznake su u svakom slučaju značajne ne samo zbog socijalnog mira, već i zato što su one čuvar tečaja “, ističe Nikola Fabris, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Od početka krize , od prije pet godina, doznake iz inozemstva imaju trend pada. I naši u rasejanju su pod pritiskom recesije.Ljudi gube posao, smanjuju im se plaće. Logičan slijed je da teže odvajaju za rođake u otadžbini.Mijenja se i struktura dijaspore. Čitave obitelji su se iselile, tako da nemaju kome da šalju novac u Srbiju. “Kćerka mi je u Kanadi. Tamo je i zasnovala obitelj, živi od 1999.
 Da nam nije nje, ne znam kako bih s ovim primanjima, plaća mala, mirovina muževljeva još manja, tako da nam njezinih 300 dolara, što je oko 25.000 dinara, dobro dođe “, kaže Gordana T. iz Kuršumlije. Istraživanje Svjetske banke pokazalo je da su u Srbiju od 2000. do 2010. godine od iseljenika stigle čak 43 milijarde dolara. Najmanje dva puta više nego kroz izravne strane investicije. Prošle godine u Srbiju su poslali 2,735 milijardi eura. U 2011. “2,794 milijarde eura. Osim legalnih kanala, međutim, i dalje su popularni oni drugi, kuvertama preko šofera autobusa.” “Kako se emigriranje nastavlja, trebalo bi očekivati ​​da će se taj nivo doznaka i drugih transfera održati. 
Zapravo, moglo bi da se kaže da je riječ o trajnoj gospodarskoj i društvenoj karakteristici da se posao traži u inozemstvu jer ga kod kuće nema . Tu nije samo važno što ga nema u industriji, nego što ga je sve manje uopće, tako da je ovisnost od stranog tržišta rada velika. To se neće brzo promijeniti “, ističe za “Blic” Vladimir Gligorov s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. Doznake i ostali privatni transferi su značajnija stavka u platnoj bilanci od izravnih stranih ulaganja. Naš sugovornik kaže da one imaju višestruku ulogu – predstavljaju razlog da se traži posao u inozemstvu, značajan su izvor dohodaka kućanstava i održavaju potrošnju, pa tako i porezne prihode države. Također su znatan dio štednje u bankama iz koje se kreditira domaća privreda. “Da bi to bilo održivo, potrebno je da se obnavlja broj emigranata, uslijed čega će i sljedeće generacije tražiti posao u inozemstvu”, ukazuje Gligorov.