SARAJEVO – Napad na makedonskoj granici, koji su izveli islamisti povezani s vehabijskim pokretom iz BiH, nastalim i razvijenim iz odreda “El Mudžahid”, pokazuje da je Makedonija najslabija točka stabilnosti zapadnog Balkana, iako je pod kontrolom američkih i britanskih snaga, pa i NATO , ocijenio je stručnjak za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević.
“Deseci nama poznatih ljudi iz odreda ‘El Mudžahid’ / iz Sandžaka, s Kosova i iz Makedonije / su prisutne i sudjeluju u organizaciji sukoba i stvaranju islamskog društva u Makedoniji. Takozvane oslobodilačke vojske Makedonije ili Kosova ili Preševske doline – predstavljaju jednu formu pod kojom nastupaju islamističke i terorističke strukture i pojedinci povezani sa BiH “, ističe Galijašević u intervjuu Srni.
Galijašević precizira da su ti pojedinci Kemal Murić / Sandžak, Rožaje /, Belmir Tumbul / Sandžak, Prijepolje /, Husein Ademi / Makedonija, Skoplje /, koji često dolazi i boravi u BiH, Sabahudin Izair / Makedonija, Tetovo /, koji također putuje često u Sarajevo i BiH, zatim Dževad Rizvanović iz Skoplja, koji putuje po BiH i Kosovu, Seljadin džeza zvani Hodža iz Skoplja, nekadašnji zapovjednik makedonskih mudžahedina Muhamed Hadafan Gamili, vjerski vođa makedonskih mudžahedina šeik Ahmed Ali Sedan, Idriz Biljbani, koji djeluje u Prištini, a boravi u BiH i na Kosovu, Adin Hajradinović iz Peći, te Rizvan Ćazim zvani kapetan Leši iz Preševske doline, koji živi na Kosovu.
“Za regrutaciju i operativno djelovanje islamske ekstremističke i terorističke mreže na Kosovu od posebnog značaja su brojne registrirane i neregistrirane islamske nevladine organizacije koje su aktivne na Kosovu, a osobito one pod čijim okriljem djeluju islamski ekstremisti”, ističe Galijašević.
Galijašević navodi da su od njih najvažnije Saudijski komitet združene pomoći za Kosovo, Islamska humanitarna fondacija “El Haramejn”, Al Vakh al Islami, Svjetski savez muslimanske omladine, Islamska internacionalna organizacija za pomoć, Globalne zaklada za pomoć, Društvo za oživljavanje islamskog nasljeđa i kalır il Mileris, odnosno “vrhovna dobrota”.
“Da napomenemo i da je u ožujku 2013. godine na Kosovu službeno registrirana prva politička partija islamskih fundamentalista – ‘Islamski pokret ujedinjenja’ / kratica na albanskom LISBA /, koja propagira panislamistički ideje formirane od radikalnih sunitskih čelnika”, napominje Galijašević.
On je precizirao da je nezvanični partijski lider Fuad Ramići, koji je tijekom 1990-ih godina ratovao u BiH i koji smatra da “država ne može biti demokratska ukoliko ona nameće sekularizam”.
“Ramići je povezan s ‘Muslimanskim forumom Kosova’, koji je sa svoje strane ogranak fundamentalističke ‘Europske muslimanske mreže’, koju predvodi Tarik Ramadan. LISBA je također tijesno povezana s religioznim organizacijama u BiH i koordinira svoja djelovanja sa sličnim skupinama u Albaniji i Makedoniji . LISBA predstavlja formalan dokaz aktivnosti ‘Muslimanske braće’ na Balkanu, koje podržava prevashodno Katar “, napominje Galijašević.
Galijašević je upozorio da se islamsko društvo u Makedoniji i na Balkanu gradi iz BiH, a da je islamsko društvo u BiH plan i nasljeđe Alije Izetbegovića.
“Od 1991. do 2001. godine – cijelu jednu deceniju, takva BiH je predstavljala najvažniji centar svjetskog terorizma. U drugom mjesecu 1996, najvažnija Al Kaidina vojna formacija na planeti – odred ‘El Mudžahid” brojao je 1774 vojnika, i ne samo vojnika nego i propovjednika. Poslije rata u BiH, planski i uz blagu potporu zapadnih obavještajnih službi, nekažnjeni nakon zločina, raširili su se po Balkanu i Europi, ali i po cijelom svijetu “, navodi on.
Galijašević naglašava da je nesumnjiv njihov doprinos razvoju ekstremnih islamističkih formacija na Kosovu i Makedoniji. “Ono što je Afganistan dao BiH, to je islamistička mreža iz BiH dala cijeloj Europi. I takozvana Oslobodilačka vojska Kosova i druge vojne formacije su bile pod utjecajem mudžahedina iz BiH”, napominje Galijašević u intervjuu Srni.
On smatra da je napad u Makedoniji jasan dokaz da je suradnja militantnog islamističkog faktora u regiji Balkana na najvišoj razini, personalno i organizacijski.
“Vehabije iz BiH, s Kosova, Sandžaka i Makedonije su međusobno povezane, vrše zajednička predavanja, okupljanja, financiranje zajedničkih projekata i orijentirani su na BiH kao bazu, centar upravljanja i djelovanja”, upozorava Galijašević.
On ističe da, iako vehabijske vođe iz BiH formalno ne upravljaju strukturama na Kosovu, Sandžaku i Makedoniji, ipak, logistička potpora, financiranje terorizma i izvori vjerske i političke potpore kreću iz BiH, čime je utjecaj islamista iz BiH ogroman i neosporan.
Galijašević u tom pogledu ocjenjuje da su Sud i Tužiteljstvo BiH, na čelu s Meddžidom Kreso i Goranom Salihovićem, “kišobran” i zaštita svakom potencijalnom i aktivnom teroristi u BiH, te glavni krivci za tako kriminalizovani odnos pravosudnih institucija prema radikalnim islamistima i teroristima.
“To je posebno tužiteljstvo, koje ciljano guši istrage protiv nositelja političke podrške ekstremistima, i koje ima pravo i obvezu voditi istrage, podizati optužnice, boriti se da pred sudskim instancama nositelji ovih ideologija i aktivnosti budu kažnjavani, a koje se pretvorilo u obavještajno-propagandni centar koji se bavi politički motivirano zaštitama mudžahedina i visoko pozicioniranih kadrova SDA, pa i predsjedavajućeg Parlamentarne Skupštine BiH Šefik Džaferović – po cijenu da provede fiktivnu istragu protiv generala Sakiba Mahmuljina, ali da se krug odgovornih izvršitelja i naredbodavaca ne širi “, navodi Galijašević.
On ističe da prava borba protiv terorizma počinje u samom društvu, nastavlja se u sigurnosnim agencijama, ali završava u pravosudnim. “Međutim, i društvo, sigurnosne agencije i pravosuđe su slabi, korumpirani i nesposobni za ovakvu borbu”, upozorava Galijašević.
Kad je riječ o sigurnosnim agencijama u regiji, Galijašević napominje da je njihova suradnja uvijek vezana samo za određeno vrijeme i određenu konkretnu akciju, ali nije permanentna i nije intenzivna.
“Još ne postoji spremnost da se u potpunosti nadziru i kontroliraju sve identificirane skupine radikalnih islamista u regiji, te da sigurnosne agencije iz BiH, Srbije, s Kosova i Makedonije poduzimaju adekvatne mjere sinkronizirano i kontinuirano”, smatra Galijašević.
On napominje da je suradnja među sigurnosnim agencijama nedovoljna i svedena na razmjenu informacija o već utvrđenim počiniteljima kaznenih djela za kojima je izdata međunarodna potjernica, što doprinosi tome da se slanje boraca na ratište u Siriju odvija nesmetano.
“Vrlo malo radikalnih vođa odlazi na ratište i uglavnom je riječ o manje poznatim, mladim osobama koji iz socijalno-ekonomskih razloga ili zbog ideološke indoktrinacije islamističkom ideologijom odlaze ratovati u Irak i Siriju”, pojašnjava Galijašević u intervjuu Srni.
Ocijenivši da je prijetnja globalna, a samim tim i regionalna, Galijašević navodi da i odgovor treba biti takav, ali da dileme ostaju: kako ratovati protiv terorizma – globalno ili regionalno, diplomatski ili vojno.
“Strategija Europe se, prije svega, temelji na prevenciji terorističkih napada pojačanim djelovanjem obavještajnih službi i aktivne međunarodne razmjene obavještajnih podataka, a zatim i sprječavanjem pranja novca i presijecanjem kanala kojima pojedinci, organizacije ili države financiraju teroriste”, navodi Galijašević.
On dodaje da EU, također, gradi viziju prevencije dalje eskalacije terorizma posredstvom rješavanja regionalnih sukoba, prije svega na Bliskom i Srednjem istoku, odnosno u Sredozemlju.
Nažalost, napominje Galijašević, borba protiv terorizma se mora prilagoditi i minimumu zajedničkih interesa velikih sila koje slijede logiku vlastitih ekonomskih i drugih interesa, vrlo često izazivajući nestabilnost u cijelim regijama i kontinentima.
“Nadam se da naš regiji neće biti, ponovno, poligon za takve vrste sukoba u kojima bi ova teroristička infrastruktura mogla uzrokovati nepopravljive posljedice i da napad na Makedoniju neće biti početak otvaranja novog islamističkog fronta i ratišta”, istakao je Galijašević.
wpDiscuz