Euro pod pritiskom ciparske krize

»Nakon dogovora paketa pomoći Cipru javila se zabrinutost oko toga što mogu očekivati druge članice eurozone kada budu u situaciji da moraju tražiti financijsku pomoć«, kazao je Niels Christensen, valutni strateg u banci Nordea.
ZAGREB – Pod pritiskom ciparske krize i produbljivanja recesije u eurozoni, tečaj eura na valutnim tržištima zaronio je polovicom prošloga tjedna na najnižu razinu u četiri mjeseca, no kasnije se ipak vratio iznad granice od 1,28 dolara. Tečaj eura prema američkoj valuti pao je prošloga tjedna 1,3 posto, na 1,2820 dolara, dok je u odnosu na japansku valutu potonuo 1,5 posto, na 120,75 jena.
I dolar je oslabio prema japanskoj valuti, za 0,3 posto, na 94,20 jena. Polovicom tjedna tečaj eura zaronio je na samo 1,2750 dolara, najnižu razinu od studenoga prošle godine, jer se ulagači plaše mogućnosti primjene modela spašavanja Cipra na druge članice eurozone koje se nađu o problemima.
Ta otočna zemlja dobit će 10 milijardi eura međunarodne pomoći, no morat će, među ostalim, oporezivati neosigurane depozite u bankama veće od 100.000 eura. Takav model rješavanja bankarske krize predstavlja zaokret od dosadašnje politike eurozone prema kojoj su troškove sanacije banaka uglavnom snosili porezni obveznici.
»Nakon dogovora paketa pomoći Cipru javila se zabrinutost oko toga što mogu očekivati druge članice eurozone kada budu u situaciji da moraju tražiti financijsku pomoć«, kazao je Niels Christensen, valutni strateg u banci Nordea.
Rast troškova talijanskog zaduživanja
Nakon što su gotovo dva tjedna bile zatvorene, u četvrtak su ciparske banke konačno otvorile vrata klijentima. No, uvedene su nove mjere kontrole kretanja kapitala kako bi se spriječila navala štediša na banke i odljev kapitala u inozemstvo. Iako je time izbjegnuto masovno povlačenje novca iz ciparskih banaka, pojedini analitičari smatraju da ograničavanje slobodnog kretanja novca na Cipru nije dobar potez za eurozonu u cjelini.
„Gospodarska i monetarna unija više ne funkcionira u cijeloj eurozoni. Iako je Cipar vrlo malena zemlja, spremnost političara da privremeno obustave prekograničnu konvertibilnost eura znakovito je negativan signal za taj blok«, kazao je George Saravelos, valutni strateg u Deutsche banci. Pritiske na euro ojačale su i vijesti o rastu troškova talijanskog zaduživanja zbog političke neizvjesnosti u toj članici eurozone, u kojoj niti mjesec dana nakon parlamentarnih izbora nije formirana vlada.
Nadalje, najnoviji podaci o industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo u Italiji svjedoče o nastavku duboke krize, a ne ohrabruje ni konačni podatak o padu francuskog bruto domaćeg proizvoda krajem prošle godine.To su samo neki od niza pokazatelja koji ukazuju na produbljivanje recesije u eurozoni.
„Teško je izdvojiti pozitivne čimbenike za euro. Trebaju nam dobri gospodarski podaci koji bi poduprli jačanje eura, a ulagači strahuju da to nije previše izgledno«, zaključuje Christensen. Na Wall Streetu su prošloga tjedna S&P 500 i Dow Jones indeks dosegnuli rekordne razine, što se ponajviše zahvaljuje uljepšavanju portfelja na kraju tromjesečja, dok su europska tržišta oslabila pod pritiskom ciparske krize.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,5 posto, na 14.578 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,8 posto, na 1.569 bodova, a Nasdaq indeks 0,7 posto, na 3.267 bodova.Nakon što je početkom ožujka Dow Jones dosegnuo najvišu razinu u povijesti, prošloga je tjedna i S&P 500 indeks dohvatio rekordnu razinu. No, trgovalo se oprezno, uz mršav obujam trgovanja, što je posljedica ciparske krize i nepoticajnih makroekonomskih podataka. Prema konačnoj, trećoj procjeni, u posljednjem lanjskom tromjesečju američko je gospodarstvo poraslo 0,4 posto na godišnjoj razini, više u odnosu na prethodnu procjenu od 0,1 posto, no manje od očekivanih 0,5 posto.
Uredba o strogom ograničavanju kretanja kapitala
Unatoč nepoticajnim gospodarskim pokazateljima, burzovni su indeksi porasli jer su menadžeri fondova uljepšavali svoje portfelje na kraju kvartala, kupujući dionice koje su u posljednja tri mjeseca zabilježile najbolju izvedbu. No, na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Frankfurtski DAX indeks skliznuo je 1,5 posto, na 7.795 bodova, a pariški CAC 1 posto, na 3.731 bod. Londonski FTSE ojačao je, pak, 0,3 posto, na 6.411 bodova.
Premda je na početku prošloga tjedna postignut dogovor između Cipra i međunarodnih kreditora o pomoći toj državi od 10 milijardi eura, čime je izbjegnut kolaps tamošnjih banaka i mogućnost isključivanja te otočne države iz eurozone, ciparska kriza daleko je od rješenja. Najava oporezivanja neosiguranih depozita u bankama iznad 100.000 eura izazvala je bojazan od masovnog odljeva kapitala, pa su ciparske banke tek pred kraj prošloga tjedna, nakon što su 10-ak dana bile zatvorene, počele poslovati.
Kako bi spriječilo odljev kapitala, ciparsko ministarstvo financija izdalo je u međuvremenu uredbu o strogom ograničavanju kretanja kapitala. Međutim, ulagači se plaše da će štediše iz drugih članica eurozone također početi povlačiti novac iz banaka, u strahu da će se model spašavanja Cipra primjenjivati i u drugim zemljama tog bloka.
Naime, taj model rješavanja bankarske krize predstavlja radikalan odmak od dosadašnje politike eurozone prema kojoj su račun za bankovne probleme u konačnici snosili porezni obveznici i zadužene vlade. Premda ciparska kriza prošloga tjedna nije znatnije utjecala na američka tržišta, i tamošnji su ulagači vrlo oprezni.
„Nakon sjajnog tromjesečja, idući tjedan bit će vrlo važan. To bi mogao biti početak realističnijeg pogleda na probleme koji su i dalje prisutni, a tržište ih je u posljednje vrijeme zanemarilo. U eurozoni se produbljuje recesija, Cipar je u financijskoj krizi, a kinesko gospodarstvo raste po nižim stopama nego prije. Idućih tjedana vidjet ćemo je li rekord S&P indeksa novi čvrsti temelj za daljnji uspon cijena, ili će uslijediti dugo očekivana korekcija cijena dionica“, kaže Bruce McCain, strateg u Key Private banci. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna porastao 0,5 posto, na 12.397 bodova.