EU pristaje na spajanje “Otvorenog Balkana” i Berlinskog procesa?

Dodao je da je Bruxelles svjestan da od brzog pristupanja ove regije EU iz raznih razloga trenutno nema ništa i da je njihova ideja da se maksimalno podrže regionalne inicijative, poput Berlinskog procesa, koji je započela Njemačka, a u koji su uključene i još neke zemlje EU, odnosno Austrija, Bugarska, Hrvatska, Francuska, Grčka, Poljska, Slovenija i Italija. Sa zapadnog Balkana u ovoj inicijativi sudjeluje svih pet zemalja ove regije i Kosovo, koje pet zemalja EU, Srbija i BiH ne priznaju kao neovisnu državu.

Kako je rečeno Nezavisnim novinama, kao drugu uspješnu inicijativu EU vidi “Otvoreni Balkan”, koju su osnovali Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

Iako EU nema izravan utjecaj na ovu inicijativu i preferira Berlinski proces, rečeno je da mnogi u Bruxellesu “Otvoreni Balkan” vide kao “čedo” Berlinskog procesa i da su na tom osnovu spremni pomoći da se dvije inicijative ujedine u jedinstven proces, s obzirom na to da obje za cilj imaju uvođenje principa četiri slobode – sloboda kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala, na kojem je zasnovan princip zajedničkog tržišta EU.

Međutim, kao što je i ranije pisano, postoje sukobi među zapadnim saveznicima koja od ove dvije inicijative treba biti podržana, zbog čega tri zemlje regije – BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo – i dalje odbijaju da se pridruže “Otvorenom Balkanu”.

Marija Đorić, sveučilišna profesorica u Beogradu i politologinja, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da se “Otvoreni Balkan” pojavio kao reakcija na zastoj Berlinskog procesa.

Ona smatra da treba pozdraviti ekonomsko povezivanje zemalja u regiji u situaciji kad se nalaze u “europskoj čekaonici” rezerviranoj za “loše učenike”.

I Đorić smatra da su “Otvoreni Balkan” i Berlinski proces kompatibilni procesi koji jedan drugi uzajamno ne isključuju, što ide u prilog tezi da se u zapadnom dijelu međunarodne zajednice, kao odgovor na djelovanje Rusije i Kine u regiji, razmišlja o tome da se ove dvije inicijative iskoriste kao ubrzani put približavanja regije Zapadu.

Đorić, međutim, napominje da postoji određena vrsta različitih gledanja EU i SAD na ova dva procesa.

“Ideju Otvorenog Balkana podržava Amerika, dok je Berlinski proces proizvod EU. Vidjet ćemo čiji utjecaj će na kraju prevladati, ali čini mi se da je ‘Otvoreni Balkan’ kao inicijativa ofenzivnija i da će dati brže rezultate. Očigledno je da je većini zemalja zapadnog Balkana dozlogrdilo čekanje na prijem u EU, koji je neizvjestan, i da su odlučile uzeti stvar u svoje ruke”, ističe ona.

Borut Pahor, premijer Slovenije, u intervjuu za “Politiku” rekao je da ne razumije zašto se neki, poput Kosova, ne žele priključiti “Otvorenom Balkanu”.

“To je sjajna platforma za poboljšanje odnosa. U ovim uvjetima odlučuje se o geopolitičkoj sudbini zapadnog Balkana za narednih deset do 15 godina”, rekao je Pahor.

I Zoran Tegeltija, predsjedatelj Vijeća ministara BiH, izjavio je da se nada da će na kraju Predsjedništvo BiH donijeti odluku da BiH pristupi inicijativi “Otvoreni Balkan” i da će onda institucije BiH morati ubrzano raditi kako bi se pokušale što više približiti onome što su dostigle tri zemlje sadašnje članice “Otvorenog Balkana”.

Povodom ranijeg razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s premijerima Albanije Edijem Ramom i Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim o nastavku aktivnosti u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, Tegeltija je rekao da je dobra vijest da lideri te tri zemlje nastavljaju s implementacijom ovog projekta.

On je istaknuo da je to veliki projekt, da traži vrijeme i potpuni angažman svih institucija kako bi počeli biti vidljivi pozitivni efekti.

Podsjećanja radi, ove inicijative dolaze nakon završenog europskog summita krajem prošlog mjeseca, na kojem nije otkočen put Sjeverne Makedonije i Albanije ka EU, a BiH nije dobila kandidatski status.

Prema riječima briselskog sugovornika Nezavisnih novina, očekuje se da će na jesen ili u prosincu biti postignuto dovoljno napretka da ove zemlje mogu ući u narednu fazu europskih integracija./HMS/