Bivši ministar privrede u Kantonu Sarajevo Emir Hrenovica, po struci kemičar, radio je na studiji uklanjanja magle koja je završena uoči Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1983. godine.
Hrenovača je u to vrijeme radio za tvrtku UNIS koja je bila sponzor Olimpijade, a Olimpijski odbor je tražio da se istraže kako riješiti problem magle kako ne bi stvarala probleme tijekom nekih planinskih disciplina, npr. kao skijaški spust ili skijaški skokovi.
Projekt je započeo 1982., a završio u ožujku 1983. Istraživanja su rađena na aerodromu Sarajevo i Bjelašnici.
Prezentacija projekta održana je u hotelu Igman koji se tada otvarao. Poslije toga su, kako se prisjeća Hrenovica, Pretisu i UNIS-u dolazile ponude za taj rad.
Kaže da je pokušavao predlagati određena rješenja dok je bio u Vladi Kantona Sarajevo, ali da mu je rečeno da je “pametan”.
“To nije pametovanje. Tako je jednostavno. Saberi se. Formirajte krizni tim. Ovo je kriza veća od rata. To se događa svake godine dva do tri mjeseca zimi. Ova zadnja tri dana bila su nepodnošljiva”, rekao nam je.
Kaže da je u Sarajevu riječ o zagađenju zraka uzrokovanom maglom, ali da postoje “tisuće drugih faktora”.
Kazao nam je kako je studija otkrila nekoliko mehanizama za otklanjanje magle, ali da bi se ti mehanizmi mogli koristiti, prvo je potrebno da se smog smanji barem za 20 posto.
Neke od preporuka koje je dao za uklanjanje smoga su poticaji građanima za vjetroelektrane, izgradnja peletara, prelazak na plinsko grijanje te rušenje bespravno sagrađenih objekata.
Dekan PMF-a u Sarajevu iznio je prijedlog rješenja onečišćenja zraka, temeljen na zagrijavanju tla:
“Vjetroelektrana je možda prvi korak, samo da se riješe ovi mali potrošaći. Nikad niko nije zašao u mjesnu zajednicu da pita čime se ljudi griju, da se napravi neka anketa. Deset godina se čeka da se da koncesija za vjetroelektranu koja bi nas spasila. Kad je u pitaju peletara, o njoj se govori 10 godina. Kanton Sarajevo je najbogatiji šumama, ali nisu iskorištene. Jedno od rješenja je i da Toplane povećaju udio plinskog grijanja. Sve što je na ugalj, na čvrsto gorivo i na drva stvara aerozagađenje”, kazao je.
Osvrnuo se na rušenje zgrada.
“Sve što se radi mimo zakona je nezakonito. Sve razumijem – svi žele stan u centru grada. Ali Sarajevo se ne širi na način koji je pogodan za ovu klimu. Grad je okružen planinama, središnja je blokada. Jedno od rješenja u tom smislu bio bi tunel kroz Kobilju Glavu prema Vogošći, ali bojim se da ni to ne bi puno pomoglo jer bi vodilo u dolinu Bosne koja je još više zagađena maglom. Rješenje bi mogao biti tunel kroz Vraca. To bi pridonijelo boljoj cirkulaciji zraka. Ima puno rješenja, treba formirati tim. Ne tražim da budem tamo, ali dopustite mi da izdam direktivu i budem odgovoran”, rekao je.
Bacimo pogled na maglu, za koju Hrenovica kaže da je zdrava sama po sebi i da bi helikopteru ili dronovima ledom ili propanom trebalo samo nekoliko minuta da očiste aerodrom.
“Ovo se zove nukleacija, može se izvesti s čvrstim ledom ili propanom. Led se zdrobi, stavi u ventilator i on ga baci. Maglu možeš prskati i doma, dva metra. Upravo takvu propan opremu je nakon 1983. godine nabavio sarajevski aerodrom. Ne znam jesu li to ikada pokušali učiniti. To se radi podizanjem malog aviona, koji se može podići i kroz maglu. Leti dvije do tri minute, pusti propan, a 60 metara ispod njega se razrijedi. Isto se može učiniti i helikopterom. Mi smo zapravo koristili helikopter tijekom projekta,” rekao je.
Posipanje kalcium hlorida po asfaltu je također jedna od opcija koju preporučuje Hrenovica. Kaže da je to nešto skuplje, ali da “novac vrijedi potrošiti”.
“Ne znam kako bi se to ponašalo s ovim smogom. To je već teže. Zagađenje moramo spriječiti barem 20 posto da bismo radili ove stvari. Ne možemo mi ovdje sad raspršiti maglu pa da nam iz zraka padaju olovne kugle i zagađene čestice”, objasnio je.
Još jednom se osvrnuo na to kako i gdje se može primijeniti nukleacija, koja stvara kristalizacijsku jezgru.
“To se može napraviti, recimo, na Ilidži. Dovoljno je da na tom dijelu počne nestajati magla. Dovoljno je, na primjer, montirati 10 suhih ledova na Trebeviću i reći ću vam da će se uskoro vidjeti vijećnica”, kazao nam je.
Smatra da bi to rješenje, pogotovo za zračnu luku, bilo vrlo jeftino.
“Ne znam kakva je zračna luka trenutno opremljena, ali treba je staviti u funkciju. Tamo dolje nema industrije, nema zagađenja”, objašnjava.
Postoje, kako kaže, i mehanička odvajanje pomoću rijetkih žica i najlonskih vlakana.
“Sad da stavimo jednu tanku, prozirnu žicu za fasade na Bentbaši, sav zrak zagađen s maglama koji prolazi tuda, od njega bi se na tim rijetkim žicama pravio kondenzat. On izaziva kristalizaciono jezgro i ono samo počne padati. Znači, morate inicirati nešto, s hemijom, s hloridom…”, objašnjava Hrenovica.
Rekao nam je i kako bi u borbi protiv magle puno pomogle hidroelektrane.
“Da se rade hidroelektrane na Miljacki, pomogle bi magle – 0,1 posto po kvadratu, pa vi računajte”, rekao je.
Na kraju, zaključio je da bi spas za ljude bio da hodaju s maskama tokom dana kad je zrak naročito nezdrav.