Za globalni gospodarski rast 2015. godina je već izgubljena, smatra glavni ekonomist danske banke
Europska unija trebala bi sredstva iz fondova Hrvatskoj uvjetovati smanjenjem deficita i ograničenjem javnog duga, a Bruxelles ionako mora odrađivati najteži politički posao s obzirom na to da hrvatski politički proces bez takvog pritiska ne može provesti reforme, poručio je jučer Steen Jakobsen, glavni ekonomist danskog Saxo Banka, specijaliziranog za usluge trgovanja na financijskim tržištima.
– Fiskalna štednja je potrebna, ali Bruxelles moraosigurati i poticaj: nagrađivati svaki trend smanjenja, jer realno se ionako očekuje da se ispuni pola obećanog. Grčka je ispunila samo četvrtinu – kaže Jakobsen, koji je u Zagrebu držao seminar za klijente Saxa.
– Hrvatska nije dovoljno ambiciozna. Neprekidno ste u izvanrednom kriznom stanju, stalno vičete ‘vuk’ umjesto da se okrenete budućnosti i ispunjavanju obveza. Želite biti napola trudni, da se preko tjedna pazite, a da za vikend idete na zabavu – kaže Jakobsen i dodaje da alternative reformama za Hrvatsku nema jer u protivnom slijedi još šest godina recesije.
Osrednja usluga
Na pitanje kako bi to Hrvatska mogla biti ambicioznija, Jakobsen navodi primjer turizma, koji čini četvrtinu hrvatskog BDP-a, a mogao bi, po njemu, donositi puno više.
– Zašto ne biste postavili cilj da postanete prvi u Europi po razini usluge – kaže Jakobsen, upozoravajući da onda i (proračunski) novac mora slijediti tu ambiciju.
– Hrvatska je prekrasna zemlja s golemim potencijalom, ali cijene su razmjerno visoke, a usluga osrednja. Grčka ima bolje usluge od Hrvatske, a jeftinija je – kaže Jakobsen, koji svoj kritičan stav opravdava činjenicom da oštre poruke ponavlja u nizu zemalja, pa i Danskoj.
Hrvatska bi si trebala postaviti i ambiciju razvoja malih tvrtki jer one su te koje stvaraju nova radna mjesta, i na njih usmjeriti resurse, a ne prema neproduktivnom javnom sektoru, čiji udjel u gospodarstvu valja smanjiti.
– Kao i kod drugih bivših komunističkih zemalja, kako više od polovice ljudi ovisi o javnom sektoru, sam sustav ne podržava promjene – kaže Jakobsen, koji sustav naziva nedemokratičnim.
Smanjite porez na dobit
– Možete smanjiti porez na dobit, to ionako nije veliki prihod. Europski je minimum 15 posto, ali tražite iznimku kao Potrugal i Irska, pa niski porez primjenjujte za malepoduzetnike uz opravdanje da su oni ključni za rast – kaže Jakobsen, koji nije baš optimist ni kad se radi o rastu globalne ekonomije.
Kineski megaprojekt
– Za svijet je 2015. već izgubljena. Dva glavna motora – SAD i Kina – rastu sporo, a EU se uspio tek stabilizirati – kaže. Nisu mjere Marija Draghija, predsjednika ECB-a, potaknule oporavak u eurozoni; učinili su to niske cijene nafte i slabiji euro, dok je jeftin kapital neznatno pridonio. Ova tri parametra glavni su inputi u ekonomiji, ističe Jakobsen, koji je, kombinirajući u jedan pokazatelj cijenu Brenta, njemačke državne obveznice i tečaj eura, izračunao da su ti imputi od siječnja 2012. pojeftinili više od 40 posto.
No, kao ključni čimbenik budućeg globalnog rasta, koji bi i Hrvatska trebala iskoristiti, Jakobsen ističe golemi kineski infrastrukturni program “Put svile”, usmjeren na gospodarski pojas više od 20 zemalja Mediterana i Baltika, kojim se Kinu želi povezati s Europom. Uz njegov gospodarski učinak koji će se mjeriti bilijunima dolara, Hrvatsku, ističe, ne bi trebalo biti strah kineskog kapitala koji u regiji traži prilike za ulaganja.