I dok se na jednoj strani u BiH Turska doživljava kao prijateljska i najrođenija, u drugom dijelu BiH prema Turskoj i njezinim ulaganjima postoji snažan otpor. Do sada je u BiH uloženo oko 150 milijuna eura kroz 700 projekata obnove, dok je iznos investicija premašio 100 milijuna eura.
Izvor: RSE
Istodobno, analitičari smatraju da bi BiH mogla mnogo više prosperirati da je njena klima za ulagače bolja, te da se radi na konkreno projektima umjesto da se samo traži novac, čime se stvara slika neozbiljnosti.
Između otvorenih prijateljskijh, povijesnih i sentimentalnih osjećanja BiH i Turske, preko izuzetnih animoziteta koji idu u pravcu optužbi za neoosmanske ambicije, teče priča o ulaganjima Turske u BiH. Ekonomska invazija na Balkan koja je snažnim političkim utjecajima do sada je bar prema raspoloživim izvorima rezultirala s preko 150 milijuna eura koje je Turska uložila u oko 15 tvrtki u BiH. Otvorila je i vrata za proizvode animalnog porijekla koje BiH ne može izvoziti u EU, što za bh. proizvođače mnogo znači, podsjetio je predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.
“Mi smo jako zahvalni Turskoj što je otvorila kvotu za uvoz mesa iz BiH i nadamo se da će, zbog dugotrajnosti tog dogovora, vrlo brzo proizvodnja u BiH porasti i da ćemo brzo doći do izvoznog kapaciteta od deset tisuća tona, što bi za naše poljoprivrednike predstavljalo izuzetno značajnu stvar “, rekao je Ivanić.
Najznačajnije investicije koje su premašile 1.600 uposlenih su one u Natron Maglaj, lukavačku Sodu, te u bankarski sektor kroz Turkish Ziraat Bank Bosnia. Turska je razvojna agencija kroz 700 projekata obnove uložila oko 150 milijuna eura.
Zašto to izaziva političke skandale?
Ulaganja Turske u BiH imaju i političku dimenziju. U RS nedavno je nastao politički skandal kada se Doboj priključio zajednici općina turskog svijeta. Da paradoks bude veći, u Doboju Turci svakodnevno financiraju 1.300 obroka za javnu kuhinju, što je koštalo oko million i po eura, a dogovoreni su i projekti obnove ulica i gradnje gradskog mosta vrijedni dva i pol milijuna eura.
Direktor Instituta za edukaciju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Duljko Hasić kaže kako je Turska značajan investitor u BiH, te da političkim opstrukcijama ne bi smjelo biti mjesta.
“Turska je postala jedan od deset važnih trgovniskih partnera za Bosnu i Hercegovinu, uključujući i izravna strana ulaganja koja su se desila. S druge strane, Turska je dozvolila i otvorila tržište za kritičnu skupinu proizvoda iz oblasti prehrane. Prije tri godine pokrivenost uvoza izvozom bila je svega 30 posto, međutim, u ovom razdoblju ona je dostigla zaista zavidni nivo i iznosi skoro 80 posto. Postavlja se pitanje: što se to u Bosni i Hercegovini dešava, ko pravi opstrukcije, ko pravi odbojnost prema tim investicijama, as druge strane, toliko su nam potrebne zbog radnih mjesta, razvoja, unapređenja proizvodnje? Nama su potrebne investicije i ni u kom slučaju ne treba praviti takve barijere. Uostalom, i najveći iznos svih investicijskih ulaganja i kreditnih linija upravo je išao u dijelu koji je pravi otpornost. To su gradovi i mjesta u Republici Srpskoj. ”
Zanimljivo je da gotovo svaki posjet turskih dužnosnika prati i izaslanstvo gospodarstvenika. Ulaganje nije upitno, a znaju se i sektori, bar kako je to prezentirao turski predsjednik Recep Tayyip Erdoan.
“Želimo da na polju kulture ostvarimo doprinos BiH koja posjeduje vrlo bogatu kulturnu ponudu, i da Bosna postane velika, privlačna destinacija na polju turizma. Na polju namjenske industrije BiH posjeduje značajno iskustvo i tu možemo ostvariti blisku suradnju. Jednako se može surađivati na polju proizvodnje rezervih automobilskih dijelova. BiH posjeduje i velika šumska bogatstva. Isto tako sektor namještaja i ostalih proizvoda može biti od velike važnosti “, kaže Erdogan.
Ljubav je jedno, a novac drugo
Ekonomska analitičarska Svetlana Cenić o turskim investicijama govori s racionalnog aspekta – ljubav na jednu, a novac na drugu stranu. Iz ljubavi su, kaže Cenić, Turci pomagali, donirali, gradili džamije, obnavljali spomenike, ali kada je posao u pitanju i tu vladaju postulati kao bilo gdje drugo.
“A kad pitaju: ‘Gdje vam je konkretan projekt, kako ćemo, što ćemo?’, Onda nema. Obično je u dvije rečenice: ‘Mi bi htjeli, recimo, tvornicu vode’, ‘Mi bi htjeli to i to’. Projekt, investicije, kako administraciju riješiti, kako sve – toga nema. Točno je da je nekih turskih, uvjetno rečeno, biznismena dolazilo ovdje, pa su malo pokvarili dojam, jer obično prvo dolaze tašna, mašna i ostalo, koji su ovdje i malo dugova napravili, malo folirali, zbog čega su i Turci, ozbiljni biznismeni, odnosno poslovni ljudi, ogorčeni. Ali, u Turskoj, s 80 milijuna stanovnika, s onakvom privredom, imate toliko ozbiljnih ljudi koji traže ozbiljna ulaganja, ozbiljne razgovore, a druga stvar je, što je ovdje također problem, što ih varaju. Varaju i njih, pa ih preuzmu neki šalabajzeri koji im obećaju da samo ako daju pet tisuća ovdje, tri tisuće tamo, oni će ih provozati kroz procedure. ”
Jedan od apsurda u politici ulaganja je i taj što tvrtke koje dolaze u BiH imaju masu prepreka zbog kojih dobar dio investitora iz svijeta odustaje ulagati, a istovremeno, Turska, tvrtkama koje namjeravaju investirati u Bosnu i Hercegovinu daje poticaje.
Samo je pitanje može li BiH naklonost 17. ekonomije na svijetu, iskoristiti u svoju korist, pa po uzoru na Srbiju, umjesto ludosti primijeniti političku mudrost.
wpDiscuz