Published On: Čet, pro 4th, 2014

Djeca žrtve nespremnih roditelja

SARAJEVO, BANJALUKA – Roditelji nerijetko ne znaju koje sve probleme i iskušenja sa sobom nosi roditeljstvo, pa kada se suoče sa nekim od problema pojedinci ih rješavaju ekstremnim fizičkim nasiljem, koje nažalost rezultira i smrtnim ishodom.
Posljednji slučaj, koji je šokirao BiH i region, desio se prije nekoliko dana kada je Eldar Leđen (21) iz Sarajeva, iznerviran plačom svog četvoromjesečnog sina, ubio bebu bacivši je na fotelju sa drvenim drškama.
Leđen je priznao da je nehotice ubio sina, jer ga je naljutilo što dijete nije htjelo da jede i stalno je plakalo.
Prije nepunih mjesec dana sličan slučaj desio se u Kaknju, kada je očuh ubio dvogodišnjeg pastorka, nanoseći mu teške povrede.
Aleksandar Milić, psiholog, smatra da su za ove gnusne slučajeve krivi isključivo neznanje i nespremnost pojedinaca da imaju dijete.
“Roditelji u dodiru sa svojom djecom nemaju dovoljno strpljenja za sve što je potrebno za jednu malu bebu. Za takve ljude bi najlakše bilo da se dijete samo odgoji, nahrani, presvlači i slično”, istakao je Milić.
On je naveo da zbog toga konflikti sa kojima se bore roditelji, a koji mogu biti posljedica brojnih problema, rezultiraju vanjskim konfliktom, koji se, nažalost, završi kobno po, na primjer, dvomjesečnu bebu, koja ništa nije bila kriva.
“Ta nervoza roditelja često se ispolji upravo na djeci jer su im ona najbliža. Djeca samim svojim postojanjem zahtijevaju bezgraničnu pažnju, odricanje i posvećivanje, što neki roditelji ne mogu da podmire i onda se dese ovakve stvari”, kazao je Milić.
On je naveo da pod hitno treba uvesti edukaciju za roditelje ili neke kvalitetne TV emisije u kojima bi stručnjaci pojašnjavali kako treba raditi sa djecom.
Nada Grahovac, ombudsman za djecu RS, upozorila je da su slučajevi koji su se desili gdje su žrtve bile bebe alarmantni i zabrinjavajući, a osnovni problem, smatra ona, jeste nedovoljno poznavanje problema u kojima djeca odrastaju.
“Neprihvatljivo je da djeca godinama budu izložena nasilju, a da nije došlo ni do čije reakcije, a kada se tragedije dese, onda se svi bave posljedicama. Osnovni zahtjev i ono na čemu insistiramo je da svaka sumnja da je dijete izloženo nekom nasilju mora biti provjerena i mora se povećati roditeljska odgovornost u smislu da se s njima radi na tome”, kazala je Grahovčeva.
Ona je naglasila da je način zaštite djeteta i izuzimanje iz porodice.
“Kod nas vlada mišljenje da se takve stvari tiču porodice i ljudi neće da svjedoče ili da takve slučajeve prijave nadležnim organima. Kada su u pitanju ovakvi i slični slučajevi, roditelji koji to urade su često u alkoholisanom stanju ili su bolesni, a i dešava se da zbog neznanja upravo čine ova nedjela”, kazala je Grahovčeva.
Ona je kazala da su posljedice zlostavljanja po dijete brojne i teške, a problem je i što se djeca plaše govoriti o tome, jer se stide i plaše se kazni.