DF I SDP VEĆ OŠTRE OLOVKE Izetbegović u Bruselu: Hrvatsko pitanje rješit ćemo početkom 2016.

Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, govoreći na konferenciji u Bruxellesu posvećenoj 20. godišnjici Daytonskog sporazuma, rekao je da bi se hrvatsko pitanje moglo riješiti u prvoj polovici naredne godine.
“Europska budućnost Bosne i Hercegovine – 20 godina nakon Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma”, naziv je konferencije koja se danas održava u Bruxellesu, a u organizaciji članova Europskog parlamenta iz Hrvatske.
Na konferenciji sudjeluju i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović te predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, visoki predstavnik Valentin Inzko, europski povjerenik Johannes Hahn, Federica Mogherini i drugi visoki dužnosnici.
Govoreći o neophodnim promjenama u BiH Bakir Izetbegović je rekao kako je u kontekstu promjena Daytonskog sporazuma bolje govoriti o evoluciji i postupnom prihvaćanju promjena te nužnim kompromisima.
Izetbegović je napomenuo da je jedan od problema BiH i činjenica da ima 13 vlada, kao i 14 zakonodavnih tijela.
On je napomenuo da bi neki od smjerova u kojima bi mogle ići buduće promjene i smanjivanje broja kantona u FBiH, pri čemu bi se moglo raditi na stvaranju tri ili četiri “megakantona”, kako se izrazio Izetbegović.
Jedno od pitanja koje bi trebalo što prije riješiti jeste i zaštita Hrvata kojih je u FBiH tri puta manje nego Bošnjaka, rekao je Izetbegović.
“Hrvati trebaju biti jednako zastupljeni, imati paritete, ne samo u Oružanim snagama BiH i Vijeću ministara BiH nego kroz strukturu 73 agencija koje sam nabrojao. U ovom trenutku predsjedavajući Predsjedništva BiH je Hrvat i on je glavni zapovjednik Oružanih snaga BiH, ministrica obrane je Hrvatica i zapovjednik Zajedničkog stožera OS BiH je Hrvat. Slična stvar je iu bankarstvu. Hoću reći da ima stvari koje treba riješiti, ali ima i stvari koje smo već riješili i gdje su Hrvati čak iu boljoj poziciji u odnosu na njihovu brojnost “, rekao je Izetbegović .
Izetbegović je rekao da je bitno prepoznati stvarne interese i razdvojiti ih od nacionalnih zabluda.
“Tako su Bošnjaci insistirali na prijenosu nadležnosti s entiteta na državu i kada je to bilo upitno za njihov nacionalni interes, jer bi neke stvari riješili lakše na razini FBiH. Srbi su se često suprotstavljali jačanju države i kada je to išlo u korist”, rekao je Izetbegović uz napomenu da je jedini realan put izmjena Daytonskog sporazuma kroz EU integracije.
U popravcima Daytonskog sporazuma i otklanjane diskriminacije, prema Izetbegovićevom mišljenju, glavnu ulogu imat će Ustavni sud BiH i Europski sud za ljudska prava.
“U ovoj fazi je teško očekivati ​​da političke elite u BiH samoinicijativno pristupe otklanjanju manjkavosti Dejtonskog ustava i unutarnjih protivriječnosti kada su u pitanju poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Dapače, branit će stanje ovakvo kakvo jeste na svaki način”, rekao je Izetbegović uz navođenje primjera presude Ustavnog suda BiH o 9. siječnju kao Danu RS-a.
“Nerealno je očekivati ​​da će sve te popravke i usklađivanja suštinski promijeniti daytonsko etnoteritorijalne uređenje i sustav podjele vlasti između tri konstitutivna naroda. Nakon iskustava s kojima se suočila BiH i njezini narodi u posljedjih 100 godina, realno je očekivati ​​da će dugo još biti potrebni mehanizmi koji štite etničke interese. Ali ti mehanizmi moraju dobiti realan opseg i tvar, a njihov obuhvat će se morati smanjivati ​​ustupajući prostor koji jamči zaštitiu općih ljudskih prava, uspostavljanje učinkovitog pravosudnog sustava i omogućuje ubrzan razvoj gospodarstva i svestran napredak društva “, rekao je Izetbegović.
O novom ustavu BiH mogli bi se, prema Izetbegovićevom mišljenju, dogovoriti tek neki budući politički lideri i to nakon što BiH određeno vrijeme provede u EU, završi se proces pomirenja te oni za nešto takvo budu imali potporu birača.