DEMOGRAFSKA OBNOVA ‘Bez rasta populacije nema gospodarskog rasta, Hrvatskoj treba dijaspora’

‘Nas će 2050. biti pola milijuna ili 700.000 manje nego što nas ima sad. To je alarmantno i treba se ozbiljno pristupiti tom problemu’, rekao je Karamarko.

Domaći demografi već godinama upozoravaju na katastrofalne trendove. Naime, osim što Hrvatska nema prirodan prirast stanovništva, u proteklih nekoliko godina mnogo se mladih ljudi iselilo iz zemlje u potrazi za poslom. Stanovništvo koje ostaje u zemlji stari što će neminovno dovesti do rasta socijalnih troškova i pitanja odakle će se u budućnosti isplaćivati mirovine.

Bez ljudi nema održivog razvoja

Demograf Nenad Pokos s Instituta Ivo Pilar u razgovoru za tportal upozorava kako Hrvatska već od kraja 60-ih godina prošlog stoljeća bilježi nepovoljne pokazatelje jer od tada prosječan broj djece po jednoj ženi pada ispod 2,1 djeteta, što je nužno za jednostavnu reprodukciju odnosno prirodno obnavljanje stanovništva.

‘Bez rasta populacije nema nikakvog gospodarskog rasta. Kako ćete imati održivi razvoj u Hrvatskoj, a nestaje vam ključni faktor – ljudi’, zapitao se demograf s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Stjepan Šterc.

Šterc u razgovoru za tportal objašnjava zašto se n jedna vlada nije ozbiljnije bavila demografskim trendovima:

‘U Hrvatskoj je oduvijek vladala pretpostavka da su loši demografski trendovi socijalni problem koji će se riješiti sam od sebe. Dobra demografska slika nužna je za ekonomski razvoj. Demografija je u Hrvatskoj oduvijek bila zanemarivana, a tek sada, kada su i razvijene zemlje poput Švicarske i Japana shvatile da bez populacije nema gospodarskog rasta i mi priznajemo postojanje tog problema.’

Ugledajmo se na Irsku i Izrael

Hrvatska, koja je pogođena intenzivnom depopulacijom još se uvijek može izvući. I to vještom kombinacijom jačanja potencijala domaćeg stanovništva i dijaspore po uzoru na modele koje primjenjuju Irska i Izrael. Te dvije zemlje provele su demografsku obnovu oslanjajući se na dijasporu. ‘Mjerama treba zahvatiti cjelokupno hrvatsko stanovništvo, ne samo ljude koji žive u Hrvatskoj’, kaže Šterc.

Pokos spominje irska iskustva koja pokazuju da se uz dobru političku volju dio iseljeništva može vratiti, a za iseljenike ne trebaju ni integracijske politike koje će biti nužne ako ćemo biti prisiljeniuvoziti radnu snagu.

‘Postojeća demografska kretanja u Hrvatskoj ne osiguravaju održiv razvoj radne snage što izravno ugrožava ne samo ekonomsku aktivnost nego i mirovinski sustav‘, kazao je Pokos za tportal.

Crnogorci uveli ‘profesionalnu majku’

Novo ministarstvo trebalo bi provesti niz tehničkih mjera s ciljem revitalizacije domaćeg stanovništva. Dobar primjer može biti Crna Gora koja je uvela institut profesionalne majke. U Crnoj Gori majke koje imaju troje i više djece te 25 godina radnog staža primat će 330 eura na mjesec. Isto vrijedi i za majke s četvero i više djece koje imaju 15 godina radnog staža.

Naravno, to sve košta novca pa treba vidjeti koje se stavke u proračunu mogu odrezati na račun demografije. ‘Ako je Crna Gora našla novca za takvo što, znači da su svjesni koliko je važna demografska politika’, dodao je Šterc.

U obliku pitanja predložio nam je mjere koje se tiču radnog prava i poreznog sustava. Pita se kako je moguće da trudnice nakon povratka na posao dobiju otkaz i što je sa samohranim majkama koje također ne bi smjele biti zapostavljene, a ponešto bi se dalo popraviti i izmjenama poreznih razreda gdje bi se išlo na pojeftinjenje potrepština za djecu.

Sve se ponovno svodi na gospodarsku sigurnost koja je ključna za donošenje odluke o djeci, zaključio je Šterc. Pokos skreće pozornost na to da je posljednja nacionalna obiteljska politika donesena davne 2003., a da je za opće ciljeve imala pružanje blagostanja roditeljima i djeci tijekom odgoja i skrbi za djecu.

Puna plaća za godinu dana porodiljnog

Pokos predlaže ukidanje ograničenja tijekom drugih šest mjeseci porodiljinog dopusta, kada naknada ne može iznositi više od 2.660 kuna. Ta bi naknada trebala biti izjednačena s visinom prosječne plaće korisnice prije rođenja djeteta. Osim toga, uveo bi i mogućnost korištenja porodiljinog dopusta do 15 mjeseci.

Ne bi bilo loše ni povećati jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete koja danas iznosi 2.328 kuna, dodaje. Pokos bi i stimulirao relativno brže rađanje sljedećeg djeteta, kakvo je poznato u skandinavskim zemljama, na taj način da se roditeljima koji dobiju sljedeće dijete u razdoblju od dvije do pet godina nakon rođenja prvog djeteta dopust produži za još 140 dana, a da im naknada ostane jednaka onoj koju su imali nakon rođenja prvog djeteta.

Zaključno, povećao bi naknade za nezaposlene roditelje koja danas ne može biti veća od 1.600 kuna te subvencionirao kamate za stambene kredite za obitelji s maloljetnom djecom.