U Evangelističko-luteranskoj crkvi u Betlehemu, jaslice izgledaju vrlo drugačije uoči ovog Božića. Umjesto kolijevke punjene slamom, lutka novorođenčeta je omotana poznatom crno-bijelom kefijehu povezanom s Palestinom, leži između slomljenih blokova i betonskih ploča.Ovog Božića su otkazana sva slavlja u Svetom kraju dok regija žali za Palestincima – sada prema informacijama Hamasa, njih više od 20.000 – koji su poginuli u Gazi. Munther Isaac, pastor u Luteranskoj crkvi, izjavio je da želi poslati svijetu poruku ovogodišnjim jaslicama.
“Ovo je stvarnost Božića za palestinsku djecu”, rekao je. “Da je Isus rođen danas, rođen bi bio pod ruševinama Gaze.”
CHURCH CANCELS CHRISTMAS IN BETHLEHEM IN THE WEST BANK
Reverend Isaac;
“It is impossible to celebrate Christmas when there is a genocide taking place in our land”
This is an example of real belief.
People of honour. pic.twitter.com/mSozdjo8PI
— Sulaiman Ahmed (@ShaykhSulaiman) December 23, 2023
Betlehem, 16 kilometara južno od Jeruzalema na okupiranom Zapadnom priobalju, jedno je od najvažnijih središta kršćanstva. Crkva Rođenja, koju danas dijele različite sekte, izgrađena je prije 1.500 godina od strane cara Justinijana iznad pećine gdje se vjeruje da je rođen Isus.
Danas većinu stanovništva Betlehema čine muslimani, ali grad i dalje ima živuću kršćansku zajednicu i mnogo kršćanskih redova, a područje je snažno ovisno o sektoru turizma i hodočašća. Oko 70% privrede Betlehema ovisi o međunarodnim posjetiteljima, rekao je gradonačelnik Hana Haniyeh.
“Ovaj period obično je vrlo aktivan. Posjeti nas 1,5 do 2 milijuna ljudi godišnje, ali sada nemamo nikoga”, rekao je. “Izrael je otežao dolazak kroz kontrolne točke i naša je privreda propala, ali ionako ne bismo mogli slaviti. Tugujemo za ljudima Gaze.”
S obzirom da okupirana palestinska područja nemaju zračnu luku, većina međunarodnih posjetitelja ulazi preko Izraela, prolazeći kroz kontrolne točke na njegovom Zapadnom priobalnom zidu koji odvaja dva sveta grada, Jeruzalem i Betlehem, iako su udaljeni samo 10 kilometara jedan od drugog.
I u Jeruzalemu su božićna slavlja otkazana od strane glavnih crkava. Starom gradskom jezgrom, obično prepunom turista i hodočasnika tokom cijele godine, tišina vlada od oktobra. Većina trgovina i restorana zatvorena je, a vlasnici tvrde da se boje doći na posao.
Izraelski doseljenici u Starom gradu – kao i u ostatku Istočnog Jeruzalema, anektiranog od strane Izraela 1980. godine – iskoristili su kaos rata u svoju korist. Pokušaji Izraelaca da preuzmu zemljište u armenskoj četvrti koje pripada crkvi i pojedinačnim armenskim kršćanima izazvali su zabrinutost u 800-članoj zajednici, koja sada neprekidno nadzire lokacije koje smatraju ugroženima.
I muslimansko i kršćansko prisustvo u Starom gradu i okolici već su se postupno smanjivali zbog napora doseljenika i izraelske vlade. Posljednjih godina država je ubrzala kampanju rušenja sve većeg broja palestinskih domova pod izlikom nedostatka građevinskih dozvola i premještanja zajednice razvojnim projektima.
Kršćanski vođe u Izraelu i Palestini su se suzdržavali od ulaska u politiku ili aktualna pitanja, ali ove godine izljev tuge i osude rata od patrijarhata pokazuje dubinu bijesa mnogih crkava.
“Tužni smo zbog svih žrtava, posebno žena i djece, i tužni smo što međunarodna zajednica nije ozbiljno djelovala kako bi okončala masakr, kao što su to učinili kad je Rusija napala Ukrajinu”, rekao je otac Rami Askarieh, župnik u crkvi Sv. Katarine u Betlehemu. “Molimo svaki dan za Gazu i za žrtve rata s obje strane”, rekao je. “Izraelci, Palestinci; svi smo ljudi, svi smo djeca Božja”, piše Guardian.
wpDiscuz
