Neslužbeno, MVP-om BIH upravljaju kadrovi SDP-a, stanoviti Amer K. Kada su ministiri MVP-a Srbin ili Hrvat sistem se postavi tako da se ministra uvjeri kako je on jako važan. Te ga se šalje širom svijeta. U jako važne zemlje. Važnu zemlju Kubu. Važni Urugvaj. Važni Guam. Važni Tadžikistan. Važni ministar onda to popuši. Svatko je slab na ego. Svatko voli biti važan.
Potom Amer i raja, po Sarajevu odlaze tamo gdje je trebao biti ministar. Na prijeme njemačkog, američkog, francuskog, i svakog drugog važnog veleposlanstva u BIH. Na te prijeme ubacuju sarajevski NGO i predstavljaju ih kao važne. Stranci ne razumiju da je to sarajevska raja. Misle, ovo je budućnost BIH. Ovako razmišlja mlada Bosna. Potom se pokupe grantovi, nametnu smjernice vanjske politike. Crnadak za to vrijeme gleda oldtimere po Kubi ili koze po Tadžikistanu. Ili po Slovačkoj priča kako je Dodik seronja. Što je valjda njegov posao. Kao ministra jedne države. Da haka domaće političare po svijetu. Sarajevo opet voli kad pričaš po svijetu da je Dodik seronja. Pa za nagradu dobiješ još jedan obilazak koza po Tadžikistanu.
Tijekom imenovanja kadrova za veleposlanstva SDP ministarstvo poštuje zakone kad su Bošnjaci u pitanju. Ako im po volji nije neki Hrvat ili Srbin, onda se zovu novinarčići da im se dere koža. Iako se tu krši najviša odluka države, o imenovanju, i građanska prava, Tužiteljstvo BIH neće optužiti kadrove MVP-a za kršenja građanskih prava niti će zbog tog izgubiti posao. Štoviše ako ste dobar kadar SDP-a, u MVP možete i ševiti na radnom mjesut. U WC-u, na stolu, pod stolom. Vaginalno ministarsvo uposlilo je mnogu pripravnicu na taj način. Oralne sposobnosti, elokvencija, itd, oduvjek su bili prednosti pri zapošljavanju. Ako se otkrije da je neki kadar MVP-a zloporabio svoju funkciju, ako je SDP-ov, neće na ulicu. Ako je iz fašističkih stranka, naravno da hoće.
Stoga nije čudo, da mnoštvo veleposlanstava u BIH, osim ruskog, u BIH podržava diskurs koji nameće političko Sarajevo. Dok Crnadak putuje.
Ukratko, nije Crnadak putovao. On je poslan da ga u Sarajevu ne bude.
On je samo,u svojoj naivnosti, smatrao kako je posjeta Kubi važna, i kao je on važan.
MVP nije Crnadkov. On nikada nije prestao biti SDP-ov. To što SDP kadrovi rade po MVP-u, nije za javnost. Kada bi se sve iznijelo građani bi na tu zgradu krenuli benzinom. Građani svih nacija.
Bizarnost ove institucije ide do tolikih razmjera, da danas imamo službeni podatak američke države, kako je BIH veleposlanik pri UN-u , stanoviti Husein, bio na dispoziciji dečkima, koji su 2001-e poželjeli voziti onaj avion, koji se nesretnim spletom okolnosti zabio u WTC. Lik je nakon tog pobjegao u BIH, gdje mu se gubi svaki trag. Tek ove godine saznali smo da se nalazi na američkoj crnoj listi, uz još neke kadrove MVP-a. Al o tome BH mediji neće. Jer se radi o Bošnjacima. Naročito neće Alispahićev medij. Medij čovjeka koji je sam bio kadar MVP-a i osumnjičen je od Amera da je Bin Ladenu, valjda po volji svih nas, izdao BH putovnicu. Stoga je i on na crnoj listi. No koliko građana BIH to zna? Svi znaju da je Dodik na Crnoj listi. Bit će je on kriv i za napad na WTC tornjeve.
Prenosimo tekst s Klixa:
Državni parlamentarci sve više se zanimaju za službena putovanja ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka te njihovoj svrhi po interese građana BiH. Prema podacima do kojih je došao Klix.ba, ministar vanjskih poslova je od dana preuzimanja dužnosti posjetio 37 država, a u inozemstvu je proveo ukupno 66 dana.
Već mjesecima javnost u BiH s pravom ispituje opravdanost službenih putovanja ministra vanjskih poslova Igora Crnadka s obzirom na to da status BiH u međunarodnim odnosima ni na koji način nije poboljšan.
Šta više, imidž BiH kao subjekta u sistemu svjetske politike u posljednjem periodu dodatno je narušen neobjektivnim tvrdnjama evropskih političara da naša zemlja predstavlja prijetnju po sigurnosni sistem Evrope. Ministar vanjskih poslova BiH o svemu šuti.
Mandat Igora Crnadka ostat će upamćen i po različitim stavovima koje su bh. institucije upućivale stranim zemljama, međunarodnim organizacijama i međunarodnim sudovima, što je dodatno poljuljalo ionako slab kredibilitet koji naša zemlja ima na međunarodnom planu. U jednoj od tih afera učestvovao je i sam Crnadak kada je slanjem službenih dopisa osporavao navode člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića upućene Međunarodnom sudu pravde u Hagu.
Vidno nezadovoljni statusom BiH na međunarodnom nivou, delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH formirali su Komisiju za javno saslušanje Crnadka putem koje traže informacije o vanjskopolitičkom statusu naše zemlje i službenim putovanjima u Ministarstvu vanjskih poslova BiH na koja je potrošeno više od dva miliona KM.
Na jučerašnjoj sjednici zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH također je trebalo da razmatraju službena putovanja ministra vanjskih poslova, ali je sjednica prekinuta sinoć oko ponoći zbog nedostatka kvoruma i to na tački dnevnog reda “Informacija o vrsti, broju, intenzitetu i troškovima posjeta ministra vanjskih poslova BiH drugim državama te njihova svrha po interese BiH i njenih građana”, čiji je predlagač zastupnik Damir Arnaut.
Prema podacima koji su portalu Klix.ba dostavljeni iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak je od aprila 2015. godine pa do 24. oktobra 2017. godine obišao 37 zemalja, a u inozemstvu je proveo ukupno 66 dana.
Tako je Crnadak o trošku države boravio u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Finskoj, Švedskoj, Belgiji, Irskoj, Španiji, Kataru, Kuvajtu, Iranu, Jordanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Izraelu, Srbiji, Albaniji, Grčkoj, Makedoniji, Kipru, Malti, Crnoj Gori, Italiji, Vatikanu, Armeniji, Austriji, Azerbejdžanu, Bugarskoj, Estoniji, Gruziji, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Kubi i Brazilu.
Crnadkova putovanja nisu sporna imajući u vidu funkciju koju obavlja i s obzirom na to da je Ministarstvo vanjskih poslova nadležno za zastupanje BiH u diplomatskim odnosima, ali je sporno kakvu korist imaju građani BiH od silnih putovanja koja se plaćaju iz njihovog džepa.
Prema podacima Ureda za reviziju institucija BiH, ukupni troškovi službenog putovanja u Ministarstvu vanjskih poslova BiH za 2016. godinu iznosili su 1.570.121 KM (1.006.009 KM odnosi se na sjedište Ministarstva, a 564.112 KM na diplomatsko-konzularnu mrežu).
Od ukupno ostvarenih putnih troškova, na troškove putovanja u zemlji se odnosi 16.672 KM, a na troškove putovanja u inozemstvu 1.553.449 KM. Od ukupnog iznosa realizovanih izdataka u sjedištu (1.006.009 KM), na službena putovanja u inozemstvo potrošeno je 991.796 KM.
U Izvještaju o finansijskoj reviziji Ministarstva vanjskih poslova BiH za 2015. godinu navedeno je da ukupno ostvareni putni troškovi iznose 1.479.242 KM, od čega su troškovi putovanja u zemlji 17.813 KM, a troškovi putovanja u inozemstvu 1.461.419 KM.
Od ukupnog iznosa realizovanih izdataka, na sjedište se odnosi iznos od 920.903 KM, od čega se na putovanja u zemlji odnosi 15.575 KM, a na putovanja u inozemstvu 904.518 KM.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH je od početka mandata realizovalo ukupno 1.697 putovanja. Podatak uključuje, osim najviših tijela Ministarstva, predstavnike svih sektora, službi, savjetnike i preostale osobe. Po godinama, u Ministarstvu vanjskih poslova najviše je putovano prošle godine kada je potrošeno nešto više od milion KM.
U BiH niko nije zadovoljan stanjem u vanjskoj politici s obzirom na to da naša zemlja zauzima 52. mjesto u svijetu prema broju zemalja u koje njeni državljani mogu putovati bez vize, a prije tri godine smo bili na 42. mjestu. Samo četiri zemlje ukinule su vize državljanima BiH u posljednjih sedam godina i to Moldavija, Bjelorusija, Indonezija i Rusija.
Pored toga, BiH je jedina država na svijetu koja nema zakon o vanjskim poslovima, a ni strategiju vanjskopolitičkog djelovanja. Vanjska politika naše zemlje utemeljena je na improvizaciji dokumenta od tri stranice koje je Predsjedništvo BiH usvojilo 2003. godine.