Osim u slučaju odlaska na strana ratišta, o čemu bi zemlja trebala poraditi više, nije jasna medijska hajka na činjenicu da sve više ljudi iz BIH odlazi na rad u inozemstvo. Kada bi BIH bila država, pogotovo odgovorna država koja nudi perspektivu zapošljavanja ta briga donekle bi i bila razumljiva, no u zemlji koja ne nudi ništa , u zemlji u kojoj je drušvo na čekanju, jednako kao u biroima, umjesto da se pozdravi činjenica što će tisuće novih biti zaposlene, što je jedan dio tog kapitala biti potrošen u BIH, što će neki građani BIH imati strane mirovine, u BIH se stvara nekakva lažna histerija o masovnom iseljavanju. Kao da 45 godina jugoslavenske emigracije nisu bile dovoljno da se shvati da je ovaj prostor tradicionalno emigrantski. Nakon ulaska primjerice kudikamo razvijenije Poljske u EU Poljsku je napustilo dva milijuna Poljaka, neki su se vratili, neki i dalje rade u EU. Mnoštvo ih gradi kuće u Poljskoj, neki su zarađeni novac reinvestirali u Poljsku. I umjesto da se zapošljavanje BH građana u EU gleda kao činjenica da smo konačno prestali vjerovati u socijalistički sinekurizam, i lezilebački mentalitet, da smo konačno postali mobilni ljudi, zapošljavanja vani se osuđuju. Iako logike za to nema. Šta je to BIH ponudila svojim građanima da u njoj ostanu? Ili da u njoj pristojno žive?
U BiH nema napretka ni za mlade, ni za stare i svi koji imaju mogućnost trebaju otići iz zemlje, stav je Novotravničana. Da se radi o alarmantnoj situaciji pokazuju i podaci prema kojima je samo u prošloj godini više od 320 osoba odjavljeno sa biroa za nezaposlene u SBK, zbog zaposlenja u inozemstvu.
Obzirom da se radi samo o osobama evidentiranim na biroima za zapošljavanje, strahuje se da je broj onih koji su otišli u inozemstvo daleko veći, kao i da će iseljavanje biti nastavljeno.
– Ovdje nema napretka i ovi što sjede u predsjedništvima i vladama će nas uništiti. Za odlazak sam ostario, ali djecu treba odvesti vani jer ovo je kaos “, kaže jedan Novotravničanin.
Drugi sugovornik tvrdi da preživljava samo zahvaljujući novcu koji mu šalju djeca iz inozemstva.
“Zakasnio sam za odlazak, ali sreća pa su mi djeca barem vani jer da njih nema ne bih ništa imao”, kaže sugovornik.
U Službi za zapošljavanje SBK kažu da je u 2014. najviše otišlo kvalificiranih radnika (KV) – njih 152,94 osobe sa srednjom stručnom spremom, 51 s visokom stručnom spremom, pet sa višom stručnom spremom te 19 nekvalificiranih radnika, prenosi drukčiji.ba.
Iz medicinskih ustanova upozoravaju da će odlazak zdravstvenih radnika u budućnosti stvoriti velike probleme, ali se ne nazire rješenje, koje bi omogućilo njihovo zadržavanje u zemlji.
Odlazak građana očituje se, među ostalim, iu smanjenom broju djece u školskim klupama, što je potvrdio i županijski ministar obrazovanja Jozo Jurina.
Jurina je rekao da su u posljednjih deset godina škole u SBK ostale bez 6.500 učenika, dok ih je samo u ovoj školskoj godini manje za 200 u odnosu na prošlu godinu.
wpDiscuz