CCI UPOZORAVA: Dani su naciji odbrojani, BiH ide ka dužničkom ropstvu i sigurnom ekonomskom krahu

Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili su danas iscrpno izvješće “Stanje nacije” koji daje precizan pregled pokazatelja i dometa reformi u oblastima javnih financija, poslovne klime i konkurentnosti, tržišta rada, socijalne i mirovnske politike, javne uprave i vladavine prava, te utjeccaj svega pobrojanog na životni standard građana.
“Zbog političke nestabilnosti i instrumentalizacije, provedba Reformske agende je spora i selektivna te u većini oblasti ne daje očekivane rezultate. Kumulativno posmatrano, za sve razine i sve akcijske planove, samo 43 posto mjera iz Reformske agende je realizirano, istaknuli su iz CCI-a.
Stanje alarmantno
Statistički gledano institucije BiH, primarno Vijeće ministara, ima najbolju realizaciju vlastitog Akcijskog plana, ali i najmanji broj mjera. Akcijski plan Vlade RS-a, s obzirom na ukupan broj mjera u planu i broj usvojenih mjera, realiziran je u najvećem obimu. Akcijski plan na razini FBiH realiziran je u najmanjem obimu.
“Iako unazad godinu dana bilježimo nekoliko umjereno pozitivnih pokazatelja poput rasta BDP-a, industrijske proizvodnje, rasta poreznih prihoda ili pada nezaposlenosti, većina suštinski bitnih pokazatelja su alarmantni. U oblasti javnih financija, ukupni javni dug već sedam godina raste, pri čemu je 2015. dostignut povijesni maksimum od 43 posto BDP-a, a negativan trend nastavljen je i u 2016., pa će u RS-u javni dug gotovo sigurno prijeći EU limit od 60 posto BDP-a,čime se podriva fiskalna održivost entiteta, ali i cijele države”, istaknuto je na predstavljanju CCI-a.
Zaduženost po stanovniku kontinuirano raste, a trenutno prosječno iznosi 3.370 KM, pri čemu je zaduženost u RS viša za 80 posto ili 1.932 KM u odnosu na
Enorman je teret servisiranja duga u entitetskim proračunima, s trendom rasta, umjesto snižavanja. Udio duga od 58 posto u proračunskim prihodima Federacije BiH i 44 posto u RS za 2016., praktično je zarobio proračune i minimizirao šanse za stabilizaciju javnih financijea. Time je financijski sustav destabiliziran, a valuta je pod velikim pritiskom.
“Dodamo li ovome i afere sa zatvaranjem ili likvidacijom 3 banke u RS, finanxijski, bankarski i monetarni sustav su pod najvećim pritiskom od osnivanja”, istaknuo je Adis Arapović iz CCI-a.
BiH najlošija na europskom kontinentu
Prema najnovijem globalnom rangiranju po konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma iz rujna 2016., BiH se nalazi na 107. mjestu od 140 rangiranih država svijeta, pri čemu je to najlošija pozicija jedne europske zemlje. Udio izravnih stranih investicija u BiH u posljednjih 6 godina kreće u rasponu od 1,69 do 2,72% posto BDP-a, pri čemu je u 2015. zabilježen ozbiljan pad i iznosi tek 1,75 posto BDP-a ili nešto ispod 500 milijuna KM stranih investicija, navodi se u izvješću Stanje nacije.
“Trendovi zaposlenosti i nezaposlenosti već 6 godina su ujednačeni i bez velikih promjena. U posljednje dvije godine, stopa nezaposlenosti je umanjena za 2 posto. Izraženo u apsolutnim brojevima, od donošenja Agende, registriranih zaposlenih u BiH je više za oko 16.000, a nezaposlenih je manje za oko 17.000.
Vlast nezaposlene ‘prebacila’ na proračun
Na Federaciju BiH otpada oko 10.000 zaposlenih više u posljednjih godinu dana, u šta ulazi i blizu 8.000 zaposlenih putem Vladine Uredbe o prvom zapošljavanju, putem koje se iz proračuna daju plaće zaposlenima u gospodarstvu, pa je ovih 8.000 ljudi praktično „na proračunu“. Ovim se demantiraju izjave o 25.000 novootvorenih radnih mjesta u Federciji BiH koje su neutemeljeno i neodgovorno plasirali nositelji izvšne vlasti na razini BiH i FBiH, navedeno je u izvješću Stanje nacije”, naglašavaju iz CCI-a.
Blizu dvije prosječne plaće ili četiri prosječne mirovine potrebne su za jednu potrošačku korpu. Mirovinski sustav u oba entiteta je trajno destabiliziran i neodrživ, a dinamika (kašnjenje) isplate mirovina u Federaciji BiH u posljednjih 6 godina stalno se pogoršava, pa je radi pravdnosti i zakonitosti, nužno osigurati isplatu mirovina u propisanom roku i za sve umirovljenike istovremeno.
Porezni dug javnih poduzeća ugrožava mirovinski i zdravstveni sustav, plaće u administraciji dvostruko više
Porezni dug javnih poduzeća ugrožava mirovinski i zdravstveni sustav te proizvodi deficit. Ukupni dug po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa samo u FBiH iznosi 2 milijarde i 100 milijuna KM! Udio prvih 20 najvećih dužnika iznosi preko milijardu KM ili 47,9 posto ukupnog duga, od čega na javna poduzeća otpada 865 milijuna ili 86 posto.
Plaće u administraciji dvostruko su veće od onih u privredi. Razlika prosječne plaće u javnoj administraciji i realnom sektoru je zabrinjavajuće visoka u korist javne administracije (57 posto u FBiH i 44 posto u RS) i najviša je u Europi. Više od četvrtine usposlenih su na proračunu, više od četvrtine svih proračuna se troši na plaće, a zahvaljujući Uredbi Vlade FBiH o prvom zapošljavanju, taj broj se povećao za 8.000, iako je postotak zaposlenih u javoj upravi umanjen za 0,7 posto.
Borba protiv korupcije ne daje velike rezultate. Tek 2 posto svih optužnica i presuda u posljednje 3 godine odnosi se na korupciju i gospodarski kriminal. U prvoj polovici 2016, tek 2 posto ili 120 presuda se odnosi na kaznena djela korupcije, a 4 posto ili 307 presuda se odnosi na kaznena djela gospodarskog kriminala.
“Vladavina prava, razina korupcije, javna potrošnja, siva ekonomija, zaduživanje, razina mirovina, prosječnih plaća, razina investicija, te stopa nezaposlenosti, kategorije su bez značajnih promjena tijekom 6 posljednjih godina, uključujući 2016. Učinkovitost sudova i tužiteljstava u procesuiranju korupcije i privrednog kriminala je iznimno niska, što se odražava na gotovo sva područja društva, europski put i blokira reforme”, naveo je Adis Arapović, program menadžer CCI-a.
Naglašeno je da se Reformama mora pristupiti puno odgovornije, transparentnije, iscrpnije, i ciljano na životni standard građana, a ne na ispunjavanje uvjeta za nova kreditna zaduženja.
“Strukturalne reforme u dokidanju sive ekonomije, uspostavljanju neovisnog i učinkovitog pravosuđa, te vladavine zakona su prioritet svih prioriteta. Reformska agenda, s dolara i eura, fokus mora prebaciti na jačanje institucija, reda i zakonitosti”, zaključuje Arapović.