Ovo bi zaista mogao biti naslov vijesti koja stiže iz američkog Kongresa. Naime, Kongres Sjedinjenih Država razmatrat će rezoluciju kojoj je cilj spriječiti Donalda Trumpa da pozove Rusiju da sudjeluje na summitu G7, piše The Hill. Kao što je navedeno u članku, za odobrenje ovog dokumenta potrebno je dvije trećine glasova kongresmena. Ipak, očekuje se da će rezolucija dobiti podršku obje strane, kako demokrata tako i republikanaca.
Američki Zastupnički dom namjerava glasati o rezoluciji protiv sudjelovanja Rusije na budućim summitima skupine G7, piše The Hill.
Ovaj potez se doživljava kao kritika opetovanih napora predsjednika Trumpa da pozove Moskvu na sastanak „vodećih svjetskih čelnika“.
Rezolucija koju je pripremio demokratski zastupnik Albio Sires kaže da Rusija ne može sudjelovati na summitima G7 “sve dok ne počne poštovati teritorijalni integritet svojih susjeda i dok se ne počne pridržavati standarda demokratskog društva”.
Za odobrenje, ova rezolucija mora dobiti dvije trećine glasova Zastupničkog doma. U međuvremenu se očekuje da će dokument dobiti podršku obje strane, unatoč tome što otvoreno cilja Trumpa i potkopava njegove inicijative.
Kako se podsjeća The Hill, američki je predsjednik prethodno izjavio kako bi bilo prikladno pozvati ruskog lidera Vladimira Putina na godišnji summit skupine G7, jer drugi svjetski čelnici često raspravljaju o pitanjima koja se odnose na Moskvu.
Trump je pozvao na nastavak formata G8, rekavši: “Trebali bi pustiti Rusiju da se vrati, jer treba biti za našim pregovaračkim stolom.”
Međutim, postoji jedno „ali“, jer Rusija uopće ne želi sudjelovati u radu ove skupine, koju smatra „klubom propalih aristokrata“, a sve probleme koje može riješiti tamo može raspraviti na sastanku skupine G20. U tom kontekst, uopće nije jasno što američki Kongres želi s tim postići, osim ako namjera Albia Siresa nije da se ovih dana izglasa nekakva rezolucija protiv Rusije, pa makar i ovakva kakvu je uspio sročiti intelektualac njegova kalibra.
Uz nominalno najveći BDP, SAD jesu vojna i ekonomska sila, ali s nacionalnim drugom iz kojeg će se teško izvući i koji raste ka razini od oko 150% BDP-a. Italija i Francuska su također u teškoj ekonomskoj i financijskoj krizi, dok se relativno uspješnima mogu smatrati Velika Britanija, Kanada, Njemačka i Japan. Ali Njemačka i Japan su nakon Drugog svjetskog rata još uvijek pod američkom okupacijom, koliko god se trudili dokazati suprotno.
Elita skupine G7, na primjer, uključuje i političkog patuljka Kanadu, a s druge strane ne uključuje azijske divove Indiju i Kinu. Italija je također dio skupine G7, a zemlja se bori s javnim dugom od 2 672 milijarde eura, odnosno 146,34% BDP-a, i tempirana je bomba eurozone, vjerojatno gora i od Grčke. Francuski dug je 2017. iznosio 2 168 milijardi eura ili 95,9 BDP-a što je nešto bolje od Italije, iako je to slaba utjeha za Francuze, ali je u dvije godine narastao na 2 511 milijardi eura i probio je „strop“ od 100% i iznosi 103,28% BDP-a.
Postoji i niz drugih pokazatelja koji potvrđuju činjenicu da je G7 klub propalih aristokrata, koji još uvijek vjeruju u svoju neodoljivu privlačnost.
Uzmimo samo podatke iz 2014. i kada je lista prvih deset svjetskih ekonomija, ali s metodologijom BDP/PPP, izgledala ovako:
- Kina
- SAD
- Indija
- Japan
- Njemačka
- Rusija
- Brazil
- Francuska
- Indonezija
- Velika Britanija.
Za 2050. godinu Pew Research Center predviđa da će po ekonomskoj snazi svijet izgledati ovako:
- Kina
- Indija
- SAD
- Indonezija
- Brazil
- Meksiko
- Japan
- Rusija
- Nigerija
- Njemačka.
Kako smo ovu temu opširnije obradili 2017. i za vrijeme summita skupine G7 u Taormini, u Italiji, možete se podsjetiti o čemu je riječ u prethodnom članku. No, sve u svemu, G7 nikome ne treba i ova rezolucija se očito usvaja za unutarnje potrebe i odraz je nemoćnog bijesa demokrata usmjerenog protiv Trumpa, koji će, po svemu sudeći, završiti ovaj mandat u Bijeloj kući i ima dobre izglede za reizbor 2020.
wpDiscuz