Bošnjački lideri ne prestaju se baviti hrvatskim narodom i njegovim pravima. Čest usklik u Bošnjaka, kada treba dodatnom emocionalnom ucjenom agitirati što veći dio bošnjačkih birača jeste strašenje trećim entitetom.
Kao da je pravo na teritorijalnu autonomiju jednog suverenog naroda nešto za što treba pitati Tihića.
Ili možda Erdogana?
Pristaše begovske filozofije izlaze iz područja dobrog ponašanja pa se često znaju čuti teze “dat ćemo Hrvatima ovo” ili “dopustit ćemo im ono”.
Međutim, Hrvati Bošnjake ništa i ne pitaju.
Pravo da se biraju vlastiti predstavnici, pravo na vlastiti TV kanal, pravo na vlastitu teritorijalnu i institucionalnu autonomiju, ta prava, što Tihić ne konta, nisu prava koja daje Režim, to je standard normalnoga demokratskog svijeta.
Prava koje se ne mole. Nikog. Pa ni Tihića.
To su prava koja jamči povelja UN-a. Prava koja se uzimaju.
Samo naivniji dio bošnjačkog lacija pada na takve floskule .
Na žalost.
Činjenica je sljedeča: Hrvati su u Daytonu dobili institucionalnu ravnopravnost na razini Federacije i BIH te teritorijalnu autonomiju kroz 5 kantona sa većinskom ili relativnom hrvatskom većinom.
Kanton je entitet u širem smislu. Što će se to lošega dogoditi bošnjačkom narodu ako se većinski kantoni ili općine s hrvatskom većinom institucionalno , unutar Federacije, uz prijenos određenih ovlasti čak i na Federaciju ,povežu? Hoće ći Bošnjake progutati mrak? Hoće li im život biti teži?
Davno je netko napisao, da će se rješenje za BIH nazrijeti onaj dan kada bošnjački nacionalizam ispuše.
Tihić, koji je do sada bio najstaloženiji bošnjački političar konačno pokazuje svoje pravo lice.
Potpisnik Pruda, četvrte federalne jedinice , plaši Trećim. Licemjerno.
Kao da Predsjednik SDA Sulejman Tihić izjavio je kako smatra da je dogovorom u Mostaru stvoren temelj za uspostavu hrvatskog entiteta, najavljujući da će se SDA suprotstaviti takvim prijedlozima.
Čelnici šest vodećih stranaka u Bosni i Hercegovini postigli su jučer u Mostaru politički dogovor o provedbi rekonstrukcije vlasti na razini države i Federaciji BiH te provedbi reformi za koje su sudionici rekli da bi trebale zemlju približiti članstvu u Europskoj uniji.
U zajedničkom dokumentu oko kojega su se suglasili predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović, HDZ-a 1990. Božo Ljubić, SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija, Saveza za bolju budućnosti BiH Fahrudin Radončić, SNSD-a Milorad Dodik te SDS-a Mladen Bosić ističe se da će ustavne promjene donijeti na način koji će osigurati izbor legitimnih predstavnika u predsjedništvo i dom naroda BiH, to jest da pripadnici jednog naroda ne biraju predstavnike drugoga naroda.
“Mi smatramo da je to korak unatrag, da su to rješenja koja su za nas neprihvatljiva jer stvaraju temelj za uspostavu trećeg entiteta”, rekao je Tihić za medije u BiH.
Pojasnio je da bi se ostvarenjem toga dokumenta kao i ranijim sporazumom SNSD-a i SDP-a BiH Bošnjaci pretvorili u političku manjinu.
“Nećemo dopustiti da takav jedan sporazum bude proveden, bez obzira na parlamentarnu većinu kojom oni raspolažu”, dodao je čelnik najveće oporbene stranke u BiH.
Pojasnio je kako će njegova stranka koristiti mehanizme u Domu naroda, gornjem domu državnog parlamenta i blokirati provođenje reformi koje je najavila šestorka.
“To će na kraju ostati mrtvo slavo na papiru”, rekao je Tihić.